Početna stranica

Uvodnik

Otto Reisinger

Mirko Ilić

Edvin Jurin

16. Festo

Bruketa&Žinić

Darko Mimica

19. ATP Studena Cro Open

Melita Matulić Jeleč

Mirjana Marušić Gorska

Slava Raškaj

Zdravko Tišljar

Photodays Rovinj 2008

Višnja Slavica Gabout

55. Cannes festival

Darko Glavan

Vladimir Kos

Milorad Bibić Mosor

-->!NOVA KNJIGA!<-- Globalno usijanje, Elia Patricia Pekica Pagon

/ukoliko želite naruČiti knjigu kliknite na kuverticu/

 

 

Prije petnaest godina ili točnije 09. lipnja 1993. godine Slobodna Dalmacija objavila je intervju Zlatka Galla s Darkom Mimicom, tada novoizabranim predsjednikom Hrvatskog društva za tržišno i društveno komuniciranje (danas HOZ-Hrvatski oglasni zbor).

Kako su mnogi problemi struke koji obrađuje taj interesantan razgovor (samoregulacija, kaos u trokutu oglašivač-mediji-agencija, promocija Hrvatske …) prisutni i danas, odlučili smo ga zbog njegove aktualnosti objaviti u potpunosti.

.

Hrvatsku promovira jedino - Istina

Razgovarao Zlatko GALL
+ Vi ste novi predsjednik «reformiranog» Društva hrvatskih propagandista odnosno današnjeg Hrvatskog društva za tržišno i društveno komuniciranje. Koje su osnovne zadaće novog Društva te kako zamišljate izlaz iz naslijeđenog kaosa koji su, nota bene, mnogi propagandisti slikovito nazvali «vakumom» koji naprosto guši struku?

Hrvatsko društvo za tržišno i društveno komuniciranje teško iz današnje konstelacije može pokrenuti pitanje stvaranja neophodnog legislativnog procesa jedne suvremene profesije koja u Hrvatskoj, vjerovali ili ne, nema legalno pravo građanstva. Također, nameću se mnoga iznimno krupna i po struku temeljna pitanja koja što prije valja riješiti. Primjerice, pitanje razvoja tržišne – i ne samo tržišne – komunikacije sa svijetom…Potom, kada već spominjete kaos naslijeđenih odnosa, mi i ne znamo koliko se stotina milijuna njemačkih maraka vrti u trokutu oglašivači – agencije – mediji. Unatoč velikom novcu koji je očito u igri jednostavno postoje pravila po kojima se igra vodi, svatko se ponaša «na svoju ruku», a nerijetko izvan svih pretpostavki dobrog sofisticiranog duha gospodarenja.

Riječ je dakle o izuzetno eksponiranoj i osjetljivoj javnoj djelatnosti koja zadire u svekolike interese.

Držim zato razložnim predložiti Hrvatskoj gospodarskoj komori svojevrsni redizajn odnosno stvaranje prostora u formi «oglasne zbornice» koja bi obuhvatila institucije, tvrtke raznih profila, udruženja pa i pojedince koji bi predstavljali svoju profesiju, da bi svi zajedno preuzeli odgovornost za njenu samoregulaciju, nadzor, stručno arbitriranje. Čime bi se, u konačnici, utvrdila pravila igre.

"Licence" za agencije

+ Kako zamišljate novi ustroj Hrvatskog društva za tržišno i društveno komuniciranje?

Mislim da Društvo prvenstveno valja organizirati kao jedinstveno tijelo interesnih i strukovnih asocijacija na razini Hrvatske. Iz toga bi proizašle i ovlasti Društva pri rješavanju svih problema tržišnog i društvenog komuniciranja pa tako i ovlasti pri osnivanju propagandnih agencija.

Mislim da Društvo može svoje aktivnosti provoditi kroz četiri interesne asocijacije. Prva bi bila asocijacija agencija, dakle interesno udruženje agencija za propagandu svih oblika, a korak naprijed u sređivanju dosadašnjeg kaosa donijeli bi standarde po kojima agencije moraju poslovati i raditi.

Zapravo, riječ je o svojevrsnoj «licenci» koju bi agencija dobila da bi mogla obavljati svoj posao, a dozvola za učlanjenje u asocijaciju, odnosno dozvola za rad, izdala bi se nakon što agencija prođe komisijski ispit. Dakako, Društvo bi štitilo sva prava propagandnih agencija svojih članica…

+ Kako pospješiti funkcioniranje famoznog trokuta oglašivač- agencija- mediji.

Mislite li da bi i tu valjalo utemeljiti drukčija pravila igre, i, kako se to obično veli, napraviti malo više reda?

Svakako. Jedna od interesnih asocijacija uključenih u Hrvatsko društvo društvenih i tržišnih komunikatora bila bi i asocijacija medija. Riječ je o udruženju koje bi okupilo medije na području Hrvatske koji se žele aktivno priključiti osmišljavanju kvalitetnijih oglasnih prostora. Također držim da bi za što bolje rješenje problema bilo neophodno izraditi i standardni priručnik medijskog oglašavanja te pokrenuti institut za istraživanje medija. Mislim da bi valjalo utemeljiti i «kreativni klub» kao mjesto organiziranog druženja profesionalaca koji rade u području propagande. Kreativni klub bi organizirao stručne seminare, predavanja, natječaje…Jedna od asocijacija svakako bi trebala biti i udruženje korisnika – oglašivača. Uvjeren sam da bi ovakvom organizacijom Hrvatskog društva za tržišnu komunikaciju mogli izgraditi veoma vitalno tijelo te, s druge strane, udariti veoma čvrste temelje originalne hrvatske propagande.

Nacionalno i kozmopolitsko

+ Upravo iz stručnih redova ljudi koji se bave propagandom učestalo se javljaju sugestije i prijedlozi zbrojivi pod nazivnik promocija Hrvatske. Što bi po vašem mišljenju trebao biti temelj ili pak polazište za smislenu i djelatnu promociju Hrvatske?

Moja «formula» glasi: sve što je hrvatsko je dobro, no pod uvjetom da podnosi svjetsku mjeru.Kao ilustraciju toga spominjem dalmatinske gradove, njihovu nacionalnu ekskluzivnost, no istovremeno i kozmopolitski karakter što nesumnjivo odgovara «svjetskoj mjeri kvalitete». Mislim da bi upravo to trebalo predstavljati svijetu i da bi to trebalo raditi agresivnom propagandom. Možda je najbolja ilustracija toga sjajna knjiga Damira Fabijanića o Dubrovniku prije i poslije ratnog razaranja, a slično vrijedi i za knjigu akademika Markovića «Descriptio Croatium». Zašto spominjem ove dvije knjige ? Stoga što iznimnim umjetničkim jezikom i povijesnim faktima izravno govore više nego i hrpe nesuvislih konstrukcija i praznih teoretiziranja. Primjerice, u «Descriptio Croatium» su objavljene i engleske zemljopisne karte u kojima se govori o «Turkish Croatia» i «Turkish Bosnia» što rječitije govori o povijesnim faktima negoli današnje političke floskule…Potom kada govorimo o ultimativnim vrijednostima Hrvatske ne smijemo zaboraviti da je jedan od glavnih aduta more.

Također, pitanje: «Kako misliti Hrvatsku?» ujedno je i pitanje: «Kakvu mi to Hrvatsku želimo?». Mislim da odgovor na oba pitanja glasi: Hrvatsku koja je što hrvatskija, ali i što svjetskija.

+Taj sraz nacionalnog ekskluzivizma i kozmopolitizma do danas baš nije bio i suviše djelatan u praksi. Neosporno je da Hrvatska nije dovoljno, ni u kojem pogledu, poradila na svojoj promociji?

Da i to zbog ljudi koji pretpostavljaju osobni interes sudbinskim pitanjima ovog naroda i ove države. Nema nikakve dvojbe da Hrvatska još uvijek može izaći na sporedni izlaz iz povijesti ako bilo čiji osobni interesi budu iznad kapitalnih interesa Hrvatske. Ključni problem vlasti, po mojem sudu, leži u nedostatku selekcije onih koji vladaju. Hrvatskoj treba imperativ selekcije časti i pameti kao preduvjeta za djelovanje u interesu ove sredine. Zašto to spominjem?...