Mirjana Marušić Gorska
-->!NOVA KNJIGA!<-- Globalno usijanje, Elia Patricia Pekica Pagon
Gradovi, industrijski krajobrazi i krajobrazi Mirjane Marušić Gorske
Iz tiska je u izdanju nakladničkih kuća Cvajner d.o.o. i sunakladnika Medit Pula, nedavno izašla prekrasna monografija Gorska naše poznate slikarice Mirjane Marušić Gorske. Monografiju su uredili Branka Hlevnjak, Gorka Ostojić Cvajner, Krunoslav Kamenov i Predrag Spasojević, a visoku kvalitetu reprodukcije objavljenih slika Mirjane Marušić Gorske, osigurali su svojom visokom profesionalnošću Skaner Studio Dragija Savičevića iz Zagreba i renomirana tiskara Kratis iz Sv. Nedelje. Monografiju su financijski poduprli Ministarstvo kulture RH i Primorsko-goranska županija.
Iz ogleda o slikarstvu Mirjane Marušić Gorske, objavljenih u monografiji Gorska, za vas smo odabrali citate Gorke Ostojić Cvajner, Branke Hlevnjak i Krunoslava Kamenova.
Gorka OSTOJIĆ CVAJNER: «Slikarica Mirjana Marušić Gorska od 1985. godine sustavno je prisutna na regionalnoj i nacionalnoj likovnoj sceni.
Decenijski gradeći svoj umjetnički stav i stil postala je istinskom, beskompromisnom, «radikalnom» slikaricom, a da nije iznevjerila svoju temeljnu upućenost na svjetlost, boju, duh i dah goranskoga i mediteranskog prostora. Ljupkost je putem zamijenila strašću, iz strasti je prokuljala rudimentarna, elementarna, suštinska, prokreativna, poput magme snažna – čista likovna energija. Njezinu moć u žestokim akrilicima u malim ili mega formatima sjajno odčitavamo u najmarkantnijem rasponu od 1997. do 2007. godine u četiri monografijom predstavljena tematsko-motivska, u vremenu nastajanja, paralelna bloka.
Branka HLEVNJAK: »Mirjana Marušić Gorska djeluje u Rijeci, gradu koji nosi jaka obilježja lučkoga grada. «Gdje god pogledam – kroz prozor moga stana, iz kavane na terasi robne kuće u koju rado navraćam, u šetnji rivom – posvuda vidim dizalice, brodove, brodice, brodogradilište. Slikajući svoj grad, nisam mogla ignorirati njegovu lučku prirodu» - rekla je umjetnica.
Ciklus slika nastao početkom 21. stoljeća (2000.-2006.) odnosi se na «tehničko doba» i motive tehničke prirode. Upravo je taj ciklus po mnogočemu krunski u opusu Gorske koja je do tada ostvarila nekoliko značajnih slikarskih cjelina i održala brojne samostalne izložbe. Bile su to, međutim, slike pretežito goranskoga i primorskog krajolika i krajobraza (vedute gradića). Gorskin je slikopis već oformljen u izražajan crtež crnog obrisa, modernu kolorističku plošnost jarkih često komplementarnih boja akrilika.
Početkom Domovinskog rata (1991.-1995.) bilo je kratko razdoblje kada je umjetnica u ciklusu «Glagoljaških crkvica» radikalno raskinula s bojom i stvorila monokromna djela. Neobičan tretman motiva neoštrom slikom (slikan pastelno), naglašavao je nestanka, gubitka, aludirao na suzama (zbog rata) zamućeni pogled – «posuđen» iz fotografije. To je fotografski jezik isticanja i brisanja oštrine slike, koji je Gorska vrlo dobro iskoristila i postavila u novi slikarski kontekst…U brojnim se slikama Mirjane Marušić Gorske nastalim krajem 20. i početkom 21. stoljeća javljaju između jarko obojenih ploha mjesta ...
