Početna stranica

Uvodnik

Otto Reisinger

Mirko Ilić

Edvin Jurin

16. Festo

Kongres IAA

Izložba Mirka Ilića

Ruralni turizam Istre

James Clancy

Josip Diminić

Mirta Diminić

Sudamja 2008

GREY

Vladimir Kos

Milorad Bibić Mosor

-->!NOVA KNJIGA!<-- Globalno usijanje, Elia Patricia Pekica Pagon

/ukoliko želite naruČiti knjigu kliknite na kuverticu/

 

ŽIVOT KAMENA – crteži
/Od 13. svibnja do 29. srpnja 2008.godine/

Piše Margarita ŠIMAT (Izvod iz predgovora izložbe)
Izložba laureata 3. hrvatskog trijenala crteža, kipara Josipa Diminića,  pruža nam priliku uvida u dosada još nikada pokazani niti objavljeni ciklus njegovih crteža. Potječu iz šestdesetih godina prošlog stoljeća i  izlažemo ih analogno s ciklusom recentnih autorovih crteža. I premda su oba ciklusa posvećena životu kamena  i premda su nastali u istome podneblju  oni više govore o razlikama nego o međusobnim nalikovanjima. Pokazuju  promjene koje su se zbivale promjenom kipareva pogleda na svijet ili na zbilju iz kojega je posvajao i fermentirao svoje oblike – onima prije tri desetljeća i onima danas. Pošli smo od onoga što poznajemo ili mislimo da poznajemo; od  Diminića crtača auratskih  obrisa, orisa i transparentnih velatura u fluidima tekućih crtaćih medija a našli smo se pred jednim nepoznatim Diminićevim rukopisom (starim tri desetljeća) nadasve uznemirenog ekspresivnog naboja, gotovo barokne bujnosti i enformelne gestualnosti.                                                

Oba ciklusa  posvećeni su životu kamena kao motivu umjetničke i poetske opsesije koja određuje  lik, tijelo i sve  referencije umjetnikova opusa. I dok prvi ciklus  (1968. – 1969.) ima karakter primarnih istraživanja i traženja jezika,  provjeravanja,  ponavljanja, variranja, otvaranja različitih putova te postupnih reduciranja i minimaliziranja, drugi (2002. – 2004.)  ima samosvijest  osobnog znaka, fokusirane pažnje i interesa.  Prvi ciklus Života kamena u neprekidnoj je akciji dezintegriranja i ponovnog konsolidiranja svog motiva. Drugi ciklus Život kamena  zatvoren u svojem obrisu i znaku, vratio se motivu u njegovom najintegralnijem mimetičkom obliku.