Šetajući Istrom
Piše Paolo PAOLINI __________________________________________________Fotografije Marko PEKICA
Istra je odavno u svijetu poznata kao jedna od najinteresantnijih turističkih destinacija u Hrvatskoj i na Mediteranu.
Njezini turistički biseri Opatija, Poreč, Rovinj, Pula, Umag, Lovran, Rabac, Motovun, Vrsar, da spomenemo samo najpoznatije, već stoljećima svojom ljepotom i bogatom kulturno-povijesnom baštinom te izuzetnim pogodnostima mediteranske klime i po nadaleko poznatoj gostoljubivosti i srdačnosti Istrana u Hrvatsku privlače brojne suvremene nomade željne pravog odmora.
U istri, osim nabrojanih turističkih velikana, ima i mnogo malih povijesnih gradića (Svetvinčenat, Barban, Kanfanar, Buje, Žminj, Draguč, Grožnjan, Brtonigla..) koji svaki na svoj način privlače pažnju sve većeg broja turista koji ne dolaze k nama samo radi predivnog plavog Jadrana, sunca i aktivnog sportskog odmora.
Upravo zbog toga u posljednjih 15-tak godina, Turistička zajednica Istarske županije (u nastavku TZIŽ) ulaže velike napore kako bi Istru promovirala kao poznatu destinaciju selektivnog turizma.
Osnovni ciljevi razvoja tog programa su, prije svega, promocija i turistička valorizacija te zaštita ambijenta, stare arhitekture i tradicijskog i kulturnog nasljeđa Istre. Zatim sljede jednako važni zadaci sprječavanja propadanja istarskog sela i depopulacija ruralnih područja, potpora poljoprivredi i produžetak turističke sezone.
TZIŽ provodi veliki broj aktivnosti zbog bržeg ostvarenja tih zacrtanih ciljeva. Tu prije svega treba istaknuti tiskane edukativne priručnike (prvi tiskan 1997. godine), financijsku potporu, besplatne promo aktivnosti te besplatne savjete arhitekata oko uređenja prostora, sudjelovanje na europskim kongresima, seminarima i sajmovima o ruralnom turizmu.
Poteškoće u razvoju, nažalost, čine najviše nezadovoljavajući pravni okviri.
Budući brzi i kvalitetniji razvoj ovog programa, smatraju u TZIŽ trebale bi pratiti bolja organizacija, kvalitetnija turistička ponuda, očuvanje i razvoj izvorne istarske eno gastronomije te veća ulaganja u promociju i prodaju raspoloživih kapaciteta.
Prema podacima dobivenih od TZIŽ (posebno zahvaljujemo na susretljivosti i pomoći gospodinu Ozrenu Grbavčiću) broj domaćinstava koji se trenutno bave ovom granom turizma, po pojedinim kategorijama izgleda ovako:
Broj domaćinstava po pojedinim kategorijama;
Kategorija
|
Broj objekata |
Broj ležaja |
| Agroturizam |
26 |
170 |
Bed & Breakfast |
26 |
221 |
Eko turizam |
2 |
|
Odmor na vinskoj cesti |
5 |
28 |
Ruralna kuća za odmor |
138 |
960 |
Ruralni obiteljski hotel |
10 |
247 |
Sobe i apartmani |
40 |
345 |
Stancije (vile) |
45 |
400 |
Ukupan broj noćenja u 2006. godini iznosio je 94.938.
Kod nas je tako, a u Europi organizirani razvoj ruralnog turizma najprije je počeo u Francuskoj, tamo još daleke 1956. godine. Godine 1974. Francuzi imaju već organizirani turistički ured ruralnog turizma.
Danas oni imaju čak 55 tisuća pružatelja turističkih usluga ruralnog turizma. Prosječan boravak gostiju iznosi deset i pola dana, a prosječna popunjenost kapaciteta iznosi sedamnaest tjedana.
U Italiji razvoj ruralnog turizma počinje sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a već 1981. godine talijanska vlada donijela je zakon o agroturizmu. U Austriji prvi počeci agroturizma padaju u osamdesete godine prošlog stoljeća. Danas imaju već četrdeset i četiri tisuće pružatelja turističkih usluga. Prosječan boravak gostiju u Italiji iznosi devet dana.
U našoj nedavnoj šetnji Istrom i sami smo imali sreću na licu mjesta upoznati mnoge konobe, stancije i male ruralne hotele s vrhunskom uslugom. Posebno smo u Poreču u čuvenom restoranu Dvi murve bili očarani sjajnim ribljim specijalitetima, izvrsnim vinima i grapama...

|