Dvorac Golubovec i Vilinske poljane
100. godina splitske Škole likovnih umjetnosti
-->!NOVA KNJIGA!<-- Globalno usijanje, Elia Patricia Pekica Pagon
Dvorac Golubovec i Vilinske poljane
Dvorac Golubovec u Donjoj Stubici – prostorno-konzervatorska studija revitalizacije i obnove dvorca, perivoja, perivojne šume i Vinskih poljana, Zagreb: Šćitaroci d.o.o. i Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2008.; autori: Mladen Obad Šćitaroci i Bojana Bojanić Obad Šćitaroci; autori suradnici: Ksenija Petrić (kulturno-povijesna i konzervatorska istraživanja), Mirna Bojić i Amalija Denich (prirodno- ekološka i krajobrazna istraživanja), te Damir Krajnik, Vedran Ivanković i Nikša Božić (prostorno-arhitektonska istraživanja); veličina knjige 29 x 20 cm, 220 stranica, 237 bilješki, 93 bibliografske jedinice, 342 ilustracije, ISBN 978-953-97121-4-1. Detaljnije: www.scitaroci.hr
Pišu Bojana OBAD BOJANIĆ ŠČITAROCI i Mladen OBAD ŠĆITAROCI
U dvorcu Golubovec u Donjoj Stubici 10. travnja 2008. predstavljen je projekt revitalizacije i knjiga Dvorac Golubovec u Donjoj Stubici pred više od dvjestotinjak posjetitelja. Takav odaziv i medijski odjek podrška je nastojanjima spašavanja i revitalizacije hrvatskih dvoraca na čemu radimo već četvrt stoljeća. Trenutno dvorac Golubovec ima najviše izgleda od svih hrvatskih dvoraca za novi život temeljen na polazištima europskoga projekta Villas i novoj sveobuhvatnoj studiji i projektu za šire područje Golubovca.
Dvorac i nekadašnji plemićki posjed Golubovec nalazi se u slikovitu kulturnom krajoliku Donje Stubice, u Parku prirode Medvednica, od Zagreba udaljen cestom 40 km, a zrakom samo 19 km od Jelačićeva trga. Zaštićen kao kulturno dobro i prirodna rijetkost, Golubovec je uspio većim dijelom sačuvati svoj graditeljsko-prostorni i krajobrazni identitet.
Od druge polovice 17. pa do sredine 20. stoljeća nekoliko je obitelji posjedovalo Golubovec: Mallakoczy, Domjanić, zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac, Sermage, Rauch i Steeb. U drugoj polovici 20. stoljeća dvorac su najdulje koristili Povijesni muzej Hrvatske, Nacionalna i sveučilišna knjižnica te Društvo 'Kajkaviana'. Početkom 21. stoljeća polovica dvorca i dio posjeda vraćena je nekadašnjim vlasnicima, barunima Steeb, koji su svoj dio prodali tvrtki «Vilinske poljane» d.o.o. iz Donje Stubice. Druga polovica dvorca i posjeda u vlasništvu je Republike Hrvatske.
Na mjestu stare kurije plemića Domjanić grofica Regina Drašković rođ. Domjanić izgradila je oko 1800. godine jednokatni barokno-klasicistički dvorac Golubovec, tlocrtno u obliku slova U. Biskup Vrhovac dograđuje altanu na glavnom pročelju, a kasniji vlasnici održavaju dvorac u izvornome stanju. U usporedbi s brojnim hrvatskim dvorcima, Golubovec je dobro očuvan.
Pejsažni prostor dvorca Golubovec sastoji se iz tri cjeline: perivoja, perivojne šume i Vilinskih poljana. Perivoj počinje podizati zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac 1819. godine. U drugoj polovici 19. st. perivoj je bio povećan i uređen. U drugoj polovici 20. st. izostalo je redovito održavanje pa je postupno nestajalo staro drveće. Na početku 21. st. perivoj je zapušten i prerasta u nenjegovanu šumu u kojoj prevladava samonikla i korovna vegetacija.
Analiza vrjednovanja hrvatskih dvoraca, napravljena prema 16 kriterija i na uzorku od 100 dvoraca sjeverne Hrvatske pokazuje da je Golubovec na vrijednosnoj listi svrstan među prvih dvadeset dvoraca, a to upućuje da je Golubovec jedan od najvrjednijih hrvatskih dvoraca. Među brojnim posebnostima vrijedno je istaknuti sačuvanost dvorca, perivoja i perivojne šume, te Vilinskih poljana sa slikovitim vedutama na okolni krajolik.
Revitalizacija Golubovca kao kulturno-povijesne, prirodno-pejsažne, prostorno-građevne i gospodarski održive cjeline promišlja se u sklopu postavki europskoga projekta Villas, stately homes and castles: compatible use, valorisation and creative management. Širi prostor Golubovca zamišljen je kao kulturno-turistički i rekreacijsko-športski centar s konjušnicama pri čemu se u dvorcu ukupne korisne površine 1.960 m 2 planira muzejsko-izložbena, kulturna i ugostiteljsko-turistička namjena.
Iz recenzije akademika Vladimira Markovića:
«Studija se temelji na interdisciplinarnoj interpretaciji Golubovca s kulturno-povijesnoga, graditeljskog i prostorno-pejsažnoga gledišta. U tom pogledu obavljen istraživački posao rezultirao je novim spoznajama o vremenu izgradnje dvorca i pojedinih njegovih dijelova, o njegovim vlasnicima i graditeljima te je u tom pogledu ostvaren važan doprinos boljem poznavanju povijesti i svojstava njegove arhitekture. Osobito je važno što su ta istraživanja obuhvatila i pejsažno-parkovni prostor s građevinama koje su bile sastavni dijelovi prostorne organizacije dvorca tako da je predočen posve novi uvid u značenje njegove povijesne cjeline. Time su ostvarene ranije neprepoznate mogućnosti njegove revitalizacije i novih namjena koje dvorac Golubovec sa svojim parkovnim prostorom omogućuje»...
