Croatia records
-->!NOVA KNJIGA!<-- Globalno usijanje, Elia Patricia Pekica Pagon
/ukoliko želite naruČiti knjigu kliknite na kuverticu/
.
Boje zvuka u šezdeset stvaralačkih godina
U svakom primjerku grafičke mape nalazi se dvanaest grafičkih listova formata 50 x 70 cm, tiskanih na papiru Fabriano 5, 350 g/m, 50 % pamuk, u tehnici sitotiska, bojama Sericol.
Svaki je grafički list vlastoručno potpisao autor olovkom HB i numerirao arapskim brojevima od 1/150. Mapu je uredio i koncipirao Milan Bešlić, izvršna urednica bila je Marina Škoro, a mapu je grafički oblikovao Šimun Šutej.
Piše
Milan BEŠLIĆ
Dobro je znano da se različite umjetničke forme prožimaju i nadopunjavaju najviše i najčešće kroz smiona istraživanja u djelima brojnih autora. U tom se kreativnom procesu amalgamiraju te razlike i specifičnosti, dakako, ne kroz suprotnosti u destrukciju i konflikt, već suptilnim tkanjem njihovih gradbenih čimbenika u čvrstu sintetičku strukturu. Značajan prilog u oblikovanju umjetničkog djela nedvojbeno je i u novom iščitavanju tradicijskih vrijednosti u suvremenom društvenom i umjetničkom kontekstu te u činjenici što takvo čitanje implicira njihovu revalorizaciju, i, usudimo se kazati, "reprogramiranje" s drugim konotativnim nabojima. U tom se prožimanju i ispisuje taj jedinstveni i neponovljivi pleter žanrova i vrsta, stilova i moda, neprolaznih djela i časovitih hitova koji su svojim stvaralačkim duhom kultivirali povijest i obilježili našu civilizaciju. Stoga je u tom kreativnom nastojanju iskonska čovjekova potreba za očuvanjem svoje autentične prirode o vlastitom postojanju, "čitljiva" u tragovima što ih ostavljaju umjetnici. Ovaj stvaralački pothvat pratimo i u dugom vremenskom luku, već u crti povučenoj vještom rukom lovca na hladnoj plohi stijene u špilji u osvit civilizacije. Pratimo ga i od prvotnog i još neartikuliranog glasanja, od grlenih i elementarnih uzvika, do jednostavnih pučkih napjeva i skladne linijske kompozicije, u složenoj tonskoj i melodijskoj strukturi, čitamo u notama velikih simfonijskih i opernih djela. Ili u nadahnutom prožimanju riječi, glazbe i scenskog pokreta u kakvom vedrom mjuziklu, u glazbenoj ostavštini komornih ansambla, kvarteta i okteta, impozantnih simfonijskih orkestara, ali i u onim manjim, revijskim i zabavnim sastavima ili skupinama. Ne bi dostajalo cijelo poglavlje kad bi se htjelo tek spomenuti siloviti prodor rock glazbe i njenih legendarnih bendova. Štoviše, trebalo bi otvoriti još jedno poglavlje i o pop zvijezdama koje su, u glazbenom zajedništvu i stilski isto ili slično, tako snažno obilježile drugu polovinu minulog nam stoljeća, snagom fenomena koji ne prestaje privlačiti izvornošću i fascinirati planetarnom atraktivnošću. Ali i činjenicom da su svojim, još uvijek nemjerljivim prilogom, ostavili snažnog traga u povijesti glazbe, kao i s tim da nisu prestali proizvoditi brojne inačice u trendovskim replikama, pokazujući zavidnu vitalnost u "recikliranju" stereotipnih muzičkih oblika i potvrđujući tezu o snažnom utjecaju tzv. zabavne industrije ili šou biznisa na svakodnevni život. U toj širokoj žanrovskoj ljestvici vidimo i njezine socijalne (klasne!) i biološke (generacijske!) boje u iznijansiranom društvenom kontekstu, u kojemu se glazba razlikuje i dijeli na "ozbiljnu" i "zabavnu" katkad i "laku", stvarajući i profilirajući svoje slušateljstvo...
