![]() |
||||
|---|---|---|---|---|
|
Subotina |
Tekst i fotografija Gordana ČALIĆ ŠVERKO Kao nekad u davna vremena, točno u podne oglasilo se kampelanjem zvono s gradskog zvonika. Gradonačelnik Valter Flego podigao je svečanu zastavu iznad Velih vrata i tek je tada gradska straža s helebardama simbolično otvorila prolaz kroz glavni gradski ulaz iz daleke 1547. godine. Prva je u starogradsku jezgru ušla stoljetna «Sokolska» limena glazba, a za njom se ulicama tijekom čitavog poslijepodneva do kasno u noć, slijevala rijeka posjetitelja, željna zvukova, okusa, mirisa, govora, glazbe i duha starine. Povijesno nasljeđe istarskog gradića sa svojevremeno zavidnom koncentracijom starih obrta, spojeno je s tradicijom gradske svečanosti uz dan zaštitnice Buzeta, sv. Marije Male. U etno-magistrali starih obrta otvoren je obnovljeni češljarski obrt - meštrija od češlji duga 12 i široka 3 koraka. Početkom 20. stoljeća u Istri su postojala samo dva majstora koja su se bavila obradom rožine i izrađivala češljeve, lule, drške za noževe, a obojica su radionice imala u Buzetu. U staroj gradskoj pekarnici na Baštionu ponovno je proradila krušna peć. Vrata je otvorila stara gradska apoteka. U funkciju je stavljena i kovačija u autentičnom prostoru. Na Fontani i Goričici, krajem 19. stoljeća bilo je pet kovača, a koliko je ovaj zanat bio tražen, zorno pokazuje podatak da su, da bi ga doveli u svoje mjesto, Štrpeđani kovaču poklonili parcelu za gradnju kuće. U drevnoj palači Bigatto ured je otvorio notajo od Subotine, ispred vrata palače skrasio se kovač pinquentina, novčića od Subotine. Na Trgu starih obrta radili su pletači, lončari, puhač stakla, okretao se pištrin (ručni mlin) za trkin (kukuruz). Otvorena je tržnica s domaćim proizvodima na Loparu, najizvorniji dio Subotine kao sajma na kojem se nekad trgovalo, a na nju su se nadovezale razne trgovinice ili bitege kako ih zovu na domaćem narječju. Na Veloj šterni, jednoj od najljepših sačuvanih gradskih fontana u Istri, podignutoj u doba baroka, održan je koncert tradicijske glazbe. U gastro - ponudi prevladavala su tradicijska jela, maneštra, fuži, njoki, žličnjaci… Za predstavu prožetu duhom prohujalih vremena, pobrinula se čitava vojska amatera, trgovaca, obrtnika, glazbenika, umjetnika, glumaca koji su stari grad vratili u razdoblje s prijelaza iz 19. u 20. stoljeće. Starogradskim su ulicama, baš kao nekoć, šetali brojni šetači u stiliziranim građanskim odijelima. U Buzetu su fundus starogradske odjeće obogatili sa novim povijesnim kostima koje je izradila tekstilna dizajnerica iz Pule Elica Iljoska. U pravoj kostimiranoj predstavi mogli su se vidjeti i glasnik u pratnji bubnjara, špacakamin, medig, veterinajo, žandari na konjima i pompjeri...
|
|
||