Početna stranica

Uvodnik

Otto Reisinger

Mirko Ilić

Edvin Jurin

Franck

Zgraf

Noć gutača reklama

AdStar

Philip Kotler

Gfk

Sead Alić

Dalmatinska zagora

Subotina

Giostra

Skandinavski dizajn

Life All Inclusive

Maja Pasarić

Snježana Mikić

Ivona Krezić

Milorad Bibić Mosor

Vladimir Kos

 

SKANDINAVSKI DIZAJN VIŠE OD MITA
/Od 23. rujna do 18. studenoga u Muzeju za umjetnost i obrt/

Izložba Skandinavski dizajn: više od mita gostovat će od 23. rujna do 18. studenoga 2007. godine u Muzeju za umjetnost i obrt, najavljeno je na današnjoj konferenciji za novinare. Njome se obilježava pedeset godina skandinavskog dizajna, a u Zagreb dovodi više od 200 izložaka iz Danske, Islanda, Finske, Norveške i Švedske, od primijenjene umjetnosti do industrijskog dizajna.

Ovu sveobuhvatnu izložbu organizirao je Nacionalni muzej u Oslu pod pokroviteljstvom nordijskog ministarskog savjeta, a prvi put je  otvorena 2003. u Berlinu. Iznimno je dobro prihvaćena i dosad je proputovala  Milano, Gent, Prag, Budimpeštu, Rigu, Glasgow, Kopenhagen, Göteburg, Oslo, Vigo, Coru n u i Sofiju. Zahvaljujući generalnom sponzoru Vipnetu, u Zagrebu će ovu izložbu tijekom Vip dugog četvrtka posjetitelji moći razgledati do čak 22 sata.

Unatoč podrugljivoj pogrebnoj ceremoniji koju je skupina dizajnera iz Osla 1980. priredila za termin "skandinavski dizajn", njegovi ideali koji su se pojavili u ranim pedesetim godinama dvadesetog stoljeća održali su se u nordijskim zemljama do danas. To djelomično treba zahvaliti činjenici da u cijelom svijetu trajno postoji zanimanje za taj stil – mnogi svjetski dizajneri pronašli su izvor inspiracije u tom "zlatnom dobu", kao i u suvremenom nordijskom dizajnu u kojem prevladava zahtjev za minimalizmom, stilizacijom i novim interpretacijama. Iako mnogi skandinavski dizajneri osjećaju tu raniju tradiciju kao opterećenje, još većem broju njih ona je donijela nadahnuće i samopouzdanje.

U tijeku pola stoljeća skandinavski se dizajn afirmirao u cijelom svijetu. Za procvata postmodernizma sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća pomalo se izgubilo zanimanje za taj koncept, ali početkom 1990-ih se obnovilo i sad je nastupilo vrijeme za ozbiljnu revalorizaciju skandinavskog dizajna koja će uključiti sve zemlje u nordijskoj zajednici koje su pridonijele oblikovanju tog identiteta. Tradicionalno, skandinavski se dizajn povezuje s jednostavnim, nekompliciranim rješenjima, funkcionalnošću i demokratskim pristupom. Te karakteristike valja preispitati u svjetlu novih istraživanja modernizma.

U svakom slučaju, skandinavski dizajn nudi nam paradigmu koja pomaže da shvatimo ustroj modernog života i očito je da i dalje nešto znači ljudima u cijelom svijetu. Ta je koncepcija u posljednjih pedeset godina bila predmetom znanstvenih rasprava, informativnih izložbi i marketinških kampanja. Izložba potvrđuje da je skandinavski dizajn ključni element u povijesti dizajna, ali raspravlja i o mitovima i stereotipima koji su se nagomilali oko te teme. Novu perspektivu daju Calvinovih Šest prijedloga za sljedeće tisućljeće na kojima se temelji izložba. Calvino naglašava vrijednosti koje će biti važne stvaraocima u novom mileniju: Lakoća, Hitrost, Točnost, Vidljivost, Mnogostrukost i Dosljednost. Ta vitalna svojstva mogu se povezati s mnogim aspektima skandinavskog dizajna i prema njima su grupirani predmeti u glavnom dijelu izložbe.

Dva uvodna dijela izložbe prikazuju rano razdoblje skandinavskog dizajna, dok završni dio pod naslovom Stereotipa napretek predstavlja niz predmeta koji parafraziraju elemente povezane sa skandinavskim dizajnom i ustaljenom slikom o nordijskim zemljama u svijetu. To je trend koji je započeo u razdoblju postmoderne kad su stari i često stereotipni lokalni oblici reinterpretirani u takozvani neotradicionalni izraz. Obrtnici i dizajneri otkrili su egzotično i nesvakidašnje u vlastitoj tradiciji i počeli stvarati iznimno provokativna djela...