Početna stranica

Uvodnik

Otto Reisinger

Mirko Ilić

Edvin Jurin

Franck

Zgraf

Noć gutača reklama

AdStar

Philip Kotler

Gfk

Sead Alić

Dalmatinska zagora

Subotina

Giostra

Skandinavski dizajn

Life All Inclusive

Maja Pasarić

Snježana Mikić

Ivona Krezić

Milorad Bibić Mosor

Vladimir Kos

 

Rječnik Epohe
/ Prilozi za rječnik tranzicijskog hrvatskog jezika /

Piše Sead ALIĆ
„EKSPLOATACIJA“

(riječ stranog podrijetla, nakon domovinskog rata izbačena iz Hrvatske)

Povijesno gledano za postojanje eksploatacije u starim društvima kriv je - Karl Marx! On je zajedno sa svojim drugovima inzistirao na postojanju odnosa koje je jedino ova riječ mogla pokriti.

Olakšavajuća mu je okolnost što je tvrdio da ova riječ najviše dolazi do izražaja u procesu proizvodnje. Kako je „mala zemlja za veliki odmor“ sve dalje od proizvodnje, sve manje je i mogućnosti da se Marxov obrazac mišljenja primijeni na zbilju Hrvatske (slično i okolnih zemalja). Budući da eksploatacije više nema, na scenu su stupili kontejneri za smeće. U njima svi mi, s potpunim povjerenjem u činjenicu da su granice sada naše – možemo pronaći ostatke Dukata, Konzuma, Leda, Jamnice, Zvijezde…

USA“

(Skraćenica za: Ujedinjena Sredstva Advertisinga)

Razumijevanje imena koje najbolje oslikava pokušaj Amerike da prodajom virtualnoga zaradi realno.

„RAZGOVOR“

(Riječ rastegnuta između dva mobitela)

Ova se riječ nekada odnosila na dvije ili više osoba koje su u uzajamnom druženju razmjenjivale misli, stavove, sudove, psovke, nježnosti i štošta još. Bez razgovora nije bilo velikih ali niti malih odluka. Uvijek je neki razgovor prethodio akcijama koje su slijedile. Razgovori su uglavnom vođeni licem u lice. Ponekad bi se istina koristili i živi ljudi za prenošenje poruka. Kako su međutim poruke bile sve manje lijepe a sve više nezgodne i za samog donositelja (često su ostajali bez glave) ljudi su počeli razmišljati o napravama kojima se nije mogla odrezati glava, a koje su mogle prenijeti poruku.

Tako je povijest krenula u smjeru usavršavanja: od Mojsijevih ploča do malih mobilnih uređaja kojima se svaka poruka, pa i Božja može prenijeti trenutno do bilo kojeg čovjeka na bilo kojem mjestu na zemlji.

Svjedoci smo dakle razgovora u kojima je lice skriveno u napravi koja prenosi samo glas. Doba je to kad posebno dobro lažemo.

„HUMANITARNA AKCIJA“

(Drugo ime za treću stvar)

Odlično sredstvo u PR i marketinškim kampanjama. Služi za glancanje imidža i pranje novaca. Povremeno služi i za skretanje pozornosti na sebe ili vlastiti projekt, odnosno za povratak na javnu scenu. Posebno su uspješni koncerti organizirani kao «humanitarne akcije». Humanitarna akcija ima za cilj pomoći sebi, a ne drugome. Bog je ionako prvo sebi stvorio bradu, kažu zagovornici novog smisla ove riječi. Poznat je europski pristup ovom problemu: humanitarna akcija sredstvo je za oslobađanje onih zaliha hrane i lijekova kojima je istekao rok trajanja.

Američki pristup je slikovitiji, oni prvo bacaju bombe, a onda kontejnere hrane…

Tiranije na istoku pak razvijaju business s humanitarnim konvojima: kada stignu i ako stigni, humanitarni konvoji, manji dio hrane podijeli se umirućem narodu, a veći se dio ostavi vladajućoj nomenklaturi - za trgovinu. Ne možemo ne spomenuti i naivnost Bosanaca za prošloga rata, sačuvanu u obliku vica:

- Huso, bolan, što nosiš Fatin gebis kao lančić oko vrata?“
- Čuo sam bolan da će doći humanitarna, pa da mi Fata ne pojede sve dok se ne vratim kući…“ ...