Fotoklub Zagreb
Fotografska oaza s bogatom tradicijom
Piše Vladko LOZIĆ
Nekoć davno, koncem nama dalekog devetnaestog stoljeća, kada je grad Zagreb bio tek maleni provincijski gradić na marginama austrijskog carstva, jedna grupa plemenitih ljudi, velika srca i mudrih glava, godine 1892. pod okriljem tadanjeg Društva umjetnosti, vidovito sagledavši dolazak novog vremena fotografije, osnovaše prvi Klubfotografah amateurah. To se dogodilo istovremeno kada je u Londonu osnovana grupacija «Linked ring» s isključivo umjetničkim ciljevima, a samo godinu dana nakon prve bečke izložbe umjetničke fotografije koja se općenito smatra početkom europskog fotoamaterskog pokreta. Bio je to istovremeno i početak organiziranog fotoamaterskog pokreta u Hrvatskoj.
Na taj je način maleni Zagreb, istodobno sa svjetskim i europskim centrima Londonom i Bečom, potvrdio svoj status europski relevantnog fotografskog centra. Stotinu i petnaest godina duge tradicije toga Kluba rezultiralo je stvaranjem niza povijesnih fotografskih imena, oblikovanjem novih generacija fotografa, značajnim nacionalnim izložbama, definiranjem pojma Zagrebačke fotografske škole, izložbenim uspjesima u zemlji i inozemstvu kao i utemeljenjem Međunarodne izložbe fotografije 1910. godine., kasnije nazvane Zagreb salon. Od 1910. do 1913. godine ta je izložba održana dva puta, u Umjetničkom paviljonu. Prvi svjetski rat (1914.-1918.) prekida daljnje aktivnosti zagrebačkih ljubitelja fotografije.
Godine 1922. obnavlja se djelatnost zagrebačkih fotoamatera udruženih pod imenom Fotoklub Zagreb, koje se ime dalje zadržava do današnjih dana. No to je doba poratno, puno ekonomske i političke krize u novonastaloj državi pa Klub tek životari. Takvo stanje zadržava se sve do 1931. godine koja znači prekretnicu u klupskom životu.
Godine 1932. Klub priređuje I. izložbu umjetničke fotografije u Salonu Ullrich, 1933. godine Klub priređuje II. izložbu amaterske fotografije. Godine 1934. Klub priređuje Jesenski salon umjetničke fotografije i opet u Salonu Ullrich, da bi već godine 1935. priredio Sveslavensku izložbu umjetničke fotografije, koja se smatra trećom međunarodnom izložbom umjetničke fotografije u Zagrebu i nastavak tradicije iz 1913. godine. U vremenu od 1935. do 1940. godine Klub priređuje šest godina za redom međunarodne izložbe fotografije (III. do VIII. izložbe). Sve su bile održane u Umjetničkom paviljonu. Tih godina članovi Kluba izlažu na brojnim domaćim i inozemnim izložbama fotografije. Razvijaju i svoj zajednički specifični stil, skreću na sebe pažnju tadašnje fotografske javnosti i dobivaju zajednički naziv Zagrebačka škola. Bilo je to zlatno doba Fotokluba Zagreb, čiju izuzetnu aktivnost u mnogome prekida Drugi svjetski rat. No i za vrijeme Drugog svjetskog rata Klub pokazuje svoju vitalnost i snagu. U tim ratnim godinama Klub priređuje IX. međunarodnu izložbu fotografije, (koja je kasnije poništena od jugoslavenskih komunističkih vlasti) te priređuje kolektivne klupske izložbe fotografije u Bratislavi, Bukureštu i Sofiji.
Godine 1938. na inicijativu Njemačkog fotoamaterskog saveza i Fotokluba Zagreb na I. međunarodnom kongresu za amatersku fotografiju, održanom u Beču, osnovana je Međunarodna fotoamaterska unija. Kakav je tada bio ugled Fotokluba Zagreb u svjetskim relacijama najbolje svjedoči činjenica da je za dopredsjednika Unije izabran tadašnji tajnik Fotokluba Zagreb, August Frajtić. Sljedeće 1939. godine na inicijativu Fotokluba Zagreb, a uz suradnju fotoklubova iz Daruvara, Sušaka i Osijeka osnovan je Hrvatski fotoamaterski savez. Savez je imao svoje sjedište u prostorijama Fotokluba Zagreb...
