Početna stranica

Uvodnik

Otto Reisinger

Mirko Ilić

Edvin Jurin

Bruketa&Žinić

Dove Evolution

Superbrands

McCann Erickson

RTL

Slaven Letica

Boris Ljubičić

Fotoklub Zagreb

Josip Diminić

Grey Worldwide

HUOJ

Snježana Ivčić

Marija Tonković

UNEX

Edo Osredečki

Milorad Bibić Mosor

Vladimir Kos

 

Spomenici i fontane u gradu Zagrebu

Piše Snježana IVČIĆ
U Gliptoteci HAZU 20. lipnja 2007. godine predstavljen je novi vodič javne plastike Spomenici i fontane u gradu Zagrebu. Ovaj vodič rezultat je višegodišnjeg rada i suradnje Gliptoteke HAZU, Arhiva za likovne umjetnosti HAZU i Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba. U njemu je pregledno predstavljeno oko 630 radova od 86 autora, a obuhvaćene su cjeline Skulpture i spomenici, Fontane i zdenci, Spomen obilježja i spomen-ploče te Urbane akcije. U ovaj vodič, kako je navedeno u tekstu, nisu uvršteni dijelovi muzejskih fundusa, donacija Gradu i privatnih zbirki izloženi na otvorenom (Park skulpture Gliptoteke HAZU, Lapidarij Arheološkog muzeja, Atelier Meštrović, Zbirka Vjenceslava Richtera i Nade Kareš-Richter, Zbirka Biškupić), arhitektonska plastika, kapelice, poklonci, raspela, spomenici zagrebačkih groblja, jer su to zasebne teme podložne drugim kriterijima ili su već obrađene u okviru redovite djelatnosti muzejskih institucija.

U Zagrebu tradicija postavljanja javnih spomenika započinje sredinom 19. stoljeća s austrijskim kiparom Antonom Fernkornom i njegovom konjaničkom skulpturom bana Josipa Jelačića koja je 1866. godine postavljena na glavnom zagrebačkom trgu. Regulatornom osnovom iz 1865. godine stvoreni su urbanistički uvjeti za postavljanje javnih spomenika te ono postaje sve učestalije i nameće se kao nezaobilazni urbanistički element grada. Zrinski trg prvi je planski izgrađen i koncipiran trg u Zagrebu, a za njegov skulpturalni program zaslužna je Matica Hrvatska koja je 1878. godine dala prvi poticaj postavljanju poprsja hrvatskim velikanima.

Suradnice na ovom projektu navode kako javna plastika nema samo ulogu uljepšavanja gradskih vizura, nego i podsjećanje i upozoravanje na ljude i događaje te tako čini neodvojiv dio naše povijesti i kolektivne memorije.

U vodiču su spomenici razvrstani prema abecednom redu adresa u Zagrebu i okolici, a na kraju je uvršteno i kazalo autora, ako nekoga zanima samo opus određenog umjetnika. U cjelini koja se bavi skulpturama i spomenicima ističu se brojni zagrebački parkovi koji obiluju raznim skulpturama: Park Ribnjak, Športski park «Mladost», Park Ureda Predsjednika Republike Hrvatske, Park skulpture «Aquarius» te Park skulptura Akademije likovnih umjetnosti koja je ovih dana proslavila stotinu godina svog postojanja.

Zaseban dio čine i skulpturalne cjeline poput one na Zagrebačkom velesajmu, u Gradu mladih - Granešina ili, primjerice, Maksimirski perivoj. Niz skulptura nalazi se na Dotršćini, memorijalnom kompleksu koji je zaštićen kao spomen-park u istočnom djelu Zagreba (sjeverni produžetak Maksimirskog perivoja). Na tom su mjestu od 1941. do 1945. godine streljani protivnici fašističkog režima., a spomenici njima u sjećanje postavljeni su 1960. godine. Oltar domovine , rad Kuzme Kovačića 1994. godine postavljen je na Medvedgrad, kao spomenik poginulima u Domovinskom ratu.

Novi pristup poimanju javnih spomenika moguće je vidjeti na Savskom nasipu: Trkač (1987.) Marije Ujević Galetović, Žabinjak (1994.) Stjepana Gračana, ili pak Noge (2006.) Zvonimira Lončarića. Aleja skulptura na Savskom nasipu, između Mosta slobode i Željezničkog mosta, nastala je prema zamisli Ratka Petrića 1985. godine, a ideja je bila oživjeti obalni prostor skulpturama na otvorenom. Realizacija je započela 1990. godine i traje još i danas.

Od Urbanih akcija ističe se Zagreb dok ga još ni bilo - prije 1094. godine koja je započela 1990. godine da bi se proslavilo 900. godina Zagrebačke biskupije (1994.) i ujedno podsjetilo na život na ovim prostorima i prije tog vremena. Do danas je realizirano 10 akcija, primjerice u Podsusedu je Spomenik zagrebačkom kitu, odljev mamutove kosti nalazi se u predvorju Dramskog kazališta Gavella, a nadgrobni tekst Akoniji Slaviju na sjevernoj kuli zagrebačkog Kaptola.

Davor Preis je izveo akciju Nine Views čija je polazna točka Prizemljeno sunce Ivana Kožarića u Bogovićevoj ulici, u odnosu na koje je astrološko-aritmetički raspoređeno devet planeta Sunčeva sustava po određenim lokacijama po gradu, primjerice Merkur u Margaretskoj 3 ili Saturn u Račićevoj 1...