Slaven Letica
SVJETSKI MIR
posljednja je utopijska ideja
Razgovarala Elia Patricia PEKICA PAGON
U velikom broju intervjua koje sam imala na temu globalizacije između brojnih domaćih (Slavko Kulić, Ante Gavranović, Damir Kalogjera, Dušan Bilandžić, Josip Jurčević, Josip Kregar, Fedor Rocco i drugi) i stranih (Noam Chomsky, Roland Robertson, Jacques Seguela, David Dollar, Wolf Heydebrand, Jeffrey Hart i drugi) autora, praktičara i teoretičara, za ovaj broj Epohe odabrala sam moj intervju s meni osobno dragim i simpatičnim saborskim zastupnikom, profesorom doktorom Slavenom Leticom.
Njegov kritički i objektivan pristup životnim problemima koji pritišću hrvatski narod plijeni veliku pozornost hrvatske javnosti. Zato s velikim veseljem objavljujem razgovor s ovim uglednim profesorom, sociologom i političarem.
Globalizacija ekonomije i uvjeti života koje nam svakodnevno nudi liberalna kapitalistička demokracija, doveli su do novoga društvenog ozračja postmodernog društva. Moj sugovornik, cijenjeni profesor doktor Slaven Letica, stručnjak na području sociologije, svojim odgovorima vrlo jasno definira globalno ozračje razvijenih zemalja, ali ponajprije njegov utjecaj na društveno-političku i gospodarsku klimu Hrvatske i njezino snalaženje u globalizacijskim tokovima.
- Cijenjeni gospodine Letica, za početak našeg razgovora, molim Vas recite mi što mislite o procesu globalizacije?
Shvaćam da je globalizacija dobra i zla, neizbježan i nezaustavljiv proces i kao takvu je prihvaćam, iako sam svjestan da «svjetsko uniformiranje» ugrožava i latentno uništava mnoge posebnosti i raznolikosti: biološke, kulturne, društvene i ine.
- Što biste rekli o globalizaciji u Hrvatskoj?
Radi se o svojevrsnoj instant-globalizaciji prema kojoj nema kritične distance, pa ni ozbiljne intelektualne recepcije. Mali narodi-zemlje-prostori-kulture-jezici koji tako površno i brzopleto prihvaćaju «divlju globalizaciju» imat će više štete od njezinih negativnih posljedica, negoli koristi od pozitivnih.
- Koje su po Vašem mišljenju pozitivne, a koje negativne posljedice globalizacije?
Lakši pristup i dostupnost «svijeta» u najširem smislu te riječi - lakši pristup informacijama, znanjima, zemljama, kulturama, tehnologijama i slično - neosporno je pozitivna posljedica globalizacije. Uniformiranje ukusa, običaja, navika, pa i svojevrsna «opća amerikanizacija» lokalnih i nacionalnih kultura negativne su posljedice.
- Kako gledate na pozitivne i negativne učinke globalizacije u Hrvatskoj?
Negativni su aspekti globalizacije rađanje i razvoj divljeg kapitalizma, rasprodaja svega i svačega strancima, ugrožavanje prirodne sredine, betonizacija Jadrana i postepeni gubitak JASTVA (identiteta). Pozitivni su svi oni koji Hrvatsku vraćaju europskim i zapadnjačkim vrednotama i pravilima ponašanja u poslovnom, političkom i kulturnom životu.
- Kako biste ocijenili ponašanje multinacionalnih kompanija u Hrvatskoj i u kojoj mjeri i na koji način one utječu na visoki status globaliziranosti naše zemlje u odnosu na ostale zemlje u tranziciji?
Nisam siguran koja je Hrvatska po redu među globaliziranim tranzicijskim zemljama svijeta, ali sam siguran da se multinacionalne kompanije u našoj zemlji ponašaju slično i nešto gore nego što se ponašaju u drugim tranzicijskim zemljama i zemljama u razvoju: u njih ulaze i ostaju zbog profita i tržišta, a ne zbog nekih viših i plemenitih svrha i poslanja.
- U kojoj mjeri se prisutnost multinacionalnih kompanija, koje posluju na tlu Hrvatske kao jedni od aktera međunarodnih političkih odnosa, reflektira na društveno-političke i gospodarske prilike u Hrvatskoj (u pozitivnom i u negativnom smjeru)?
Teško je generalizirati, ali se može kazati da su te kompanije zainteresirane za tzv. prijateljska politička i zakonska okruženja te uspješno pronalaze načine da se lobistički za njih izbore.
- Poznato je da termin globalizacija asocira na amerikanizaciju. U kojoj mjeri po Vašem mišljenju globalizacija predstavlja amerikanizaciju i zašto?
Zasad u velikoj mjeri, jer je Amerika glavni globalni trend-seter u najširem smislu riječi. Ona određuje globalne sigurnosne i političke trendove, ali i trendove u općoj, popularnoj i elitnoj kulturi.
- Je li primarni strateški cilj Hrvatske trebao biti ulazak u EU ili smo najprije trebali učiniti našu državu pravno uređenom i ekonomski i politički stabilnom?
Znatno su važniji «unutarnji» ciljevi izgradnje pravne države, razvoja gospodarstva, socijalne pravednosti, itd., od ulaska u EU.
- Može li globalizacija, s obzirom na našu nespremnost na njezine negativne aspekte, dovesti našu zemlju, osim u ekonomsku i u ozbiljnu socijalnu krizu?
Globalizacija u pravilu ima svoje pobornike i protivnike u gotovo svim zemljama. Negativne posljedice globalizacije mogu dovesti do socijalne i političke, ali, prije svega, do ekonomske krize.
- Koliki je, po Vašem mišljenju, utjecaj globalizacije na sadašnji jaz između siromašnih i bogatih i kakav će utjecaj globalizacije na taj jaz biti u budućnosti?
Opće je poznato da se jaz između bogatih i siromašnih zemalja povećava već desetljećima i taj će se trend, nažalost, nastaviti i u sljedećih desetak godina. Hoće li, kada i kako razvijene zemlje pokušati - otpisom dugova primjerice - olakšati stanje u nerazvijenim zemljama, teško je kazati...
