Snježana Ivčić
Rani crteži doajena hrvatske umjetnosti poslije II. svjetskog rata
Piše Snježana IVČIĆ
Izložba Svjesno, jednostavno – stvaranje alternativne kulture proizvoda otvorena je 2. travnja u prostorijama Gliptoteke HAZU, a traje do 29. travnja ove godine.
Ovom izložbom, u organizaciji Goethe Instituta Kroatien i IFA-e, predstavlja se grupa njemačkih dizajnera predvođenih profesorom proizvodnog dizajna Volkerom Albusom. Sudjeluje 35 autora, a izloženo je 65 eksponata kojima se predočavaju različite mogućnosti dizajniranja. Zadani kontekst ove izložbe je dizajn namještaja koji ispunjava zahtjeve svjesne jednostavnosti, dakle radovi koji su sastavljeni od već postojećih sastavnih dijelova ili su konstruirani po strogo aditivnom načelu, ili su pak proizvedeni od samo jednog materijala (drvo, čelik, tekstil) te prilikom odbacivanja ne opterećuju okoliš. Dizajn namještaja je zahvalna tema jer nam svakodnevno pokazuje kako jednostavnost može biti komplicirana.
U okviru izložbe razmišlja se o uzajamnom odnosu dizajna i ekologije. Resursi se ne rasipaju i sve se radi promišljeno, koriste se materijali prihvatljivi za okoliš, a kada se predmeti potroše, oni se mogu rastaviti i napraviti neki novi. Glavninu izložaka čini kućni namještaj, a dominira robustan materijal, jednostavna figuracija te se naglašava praktičnost i funkcionalnost predmeta. Nadalje, ovi autori u svoje radove ugrađuju emocionalnost i narativnost jer ne žele da njihov proizvod bude samo tehnički savršen.
GINBANDE u svojim radovima tematizira nepostojanje konkretne i konačne forme. Njihovi stolovi nisu napravljeni za samo jednu uporabu, a dimenzije i figuracija stvar su dogovora jer se dužina i širina mogu mijenjati po želji i dovesti u željeni međuodnos.
Wolfgang Laubersheimer u svom radu Solid (1984.) konstrukciju i formu temelji isključivo na sili titraja i elastičnosti. Njegova betonska ljuljačka izvrće primarnu funkciju betona kao materijala.
FNP-Polica Axela Kufusa predstavlja savršeno osmišljeno načelo montaže koje omogućuje maksimalno jednostavno sastavljanje i mnogostruku uporabu. Svi elementi ove police imaju ujedno konstrukcijsku i utilitarnu funkciju.
Konstantin Grčić u svojim radovima razvija načelo jednostavne, tj. materijalom uvjetovane, aditivne konstrukcije. Naglašava različite funkcionalne i konstrukcijske razine i međusobno ih suprotstavlja.
Izložbu prati katalog u kojem se nalaze stručni tekstovi od osam dizajnera/ teoretičara (Volker Albus, Lucius Burckhardt, Michael Erlhoff, Rolf Kreibich, Axel Kufus, Nils Holger Moorman, Dagmar Steffen, Frank R.Werner) koji objašnjavaju što misle pod pojmom svjesno, jednostavno. U uvodnom tekstu Volker Albus naglašava da oni nisu nostalgičari koji kopaju po kontejnerima za smeće, već ih zanima proces iskorištavanja te žele pravovremeno izdvojiti prave sastavne dijelove kako bi se izbjegli složeni proizvodni procesi. On naglašava da oni nisu majstori iz hobija: « Mi smo dizajneri, uzimamo ono što nađemo (a nalazimo ono što trebamo), sklapamo pronađeno kako bi smo postigli novu kvalitetu i izražajnost stvari, uzbuđujući kombinaciju neobičnih materijala, a možda i izradili sasvim novi namještaj i sasvim nove objekte.»
Također Albus ovaj dizajn stavlja u povijesni kontekst. U svom tekstu podsjeća na činjenicu kako je već 1984. godine skupina studenata industrijskog dizajna u auli berlinske Visoke škole umjetnosti dizajnirala objekte od gotovih proizvoda ili poluproizvoda...
