Edvin Jurin
DOBRODOŠLI NA 15. FESTO!
Piše Edvin JURIN
VRIJEME SULUDO LETI. PRED NAMA JE 15. PO REDU FESTO. OVE GODINE UČINJEN JE SUDBONOSNI BREAK DOWN. FESTO JE IZ LISTOPADA POMAKNUT U SVIBANJ. OSJETIT ĆE SE TO MOŽDA KAKO JEDNIM DIJELOM NA BROJU PRIJAVLJENIH NATJECATELJSKIH RADOVA TAKO I NA DIJELU PRATEĆIH SADRŽAJA.
U moru obvezatnih zadanih dnevnih likova odnosno redovitih zadaća pritisnut rokovima pokušavam privesti kraju program tj. sadržaj konferencije.
I razmišljam.Planetom i našom zemljom razmilili su se europski i svjetski marketinški i komunikacijski odnosno management gurui u misijama edukacije ceha i šireg pučanstva,konzumirajući tako direktno ili indirektno jedan dio dosadašnje FESTO-ve edukacijske dimenzije.
Stoga FESTO treba kao središnji godišnji skup svoj temeljni fokus većim dijelom postupno izoštravati na detektiranju i predstavljanju najnovijih komunikacijskih trendova odnosno sučeljavanju mišljenja struke po pojedinim pitanjima na odvojenim raspravama i potom grand finalu plenarne konferencije.
To znači da bi FESTO trebao po mom mišljenju osim godišnjeg ocjenjivanja i nagrađivanja najkreativnijih uradaka sadržavati od iduće godine i naše godišnje poslanje odnosno cehovsku Magna Cartu. Možda i pokretanje svake godine jednog društveno korisnog projekta, čiji je krajnji cilj trajno uzdizati ugled i vrijednosti struke u
percepciji šire javnosti.
FFESTO JE IZ LISTOPADA POMAKNUT U SVIBANJ. OSJETIT ĆE SE TO MOŽDA KAKO JEDNIM DIJELOM NA
Svjestan te potrebe za našim cehovskim senzibiliziranjem predložio sam, a Uprava HOZ-a prihvatila,nekoliko tematskih skupina za ovogodišnje programsko izdanje :
• Kontroverze modernog političkog marketinga – improvizacija vs. struka
• Izazovi i stranputice regionalnog marketinga
• Da li je sportski marketing samo kamuflaža ili moćan komunikacijski alat?
• Novi udar novih medija – starosjedioci vs. novopridošlica Zašto? U izbornoj godini kada će se ukrstiti koplja mnogobrojnih političkih opcija presudni jezičac na vagi mogu postati upravo majstori političkog marketinga. Stoga ,uz Marijanu Grbešu s Fakulteta političkih znanosti ili Igora Ariha s temom „Političar kao pop-ikona“, koji se dokazao na primjeru uspješnog vođenja komunikacijske kampanje za Jankovića,novog gradonačelnika Ljubljane i kojeg, kako saznajem iz obično dobro obaviještenih krugova, vabe sada i neki naši domaći politički krugovi, užurbano nastojim osigurati i dolazak neke inozemne zvijezde iz po tom pitanju poslovično dokazanih i razvikanih engleskih krugova. Pitanja se nameću sama od sebe: da li kampanje maksimalno amerikanizirati ili personalizirati, kada koristiti spin-over efekte, kako iznaći i potom iskomunicirati tzv.primarnu snagu kandidata? Bilo bi zaista lijepo i poučno da na ovoj temi svoja koplja ukrste i domaći komunikacijski magovi.
O izazovima i stranputicama regionalnog marketinga razgovarat će smireni i dobro informirani Mišo Šajatović sa čelnicima iz primjerice Agrokora i Atlantic Grupe.
Istražujući nova područja na FESTO 2007 pozvah i Flora O’Mahonya iz dublinske FIPRA-e na temu „Kako iskomunicirati Europu građanima – uloga industrije komunikacija i medija“ s prikazom uspjelih ali i neuspjelih primjera. Jer, iz neuspjeha se najbolje uči.
POUČAK IZ CARDIFFA I ALMERIJE
To su ovaj put osjetili naši prijatelji iz Hrvatskog nogometnog saveza.Stoga se pribojavam da se neće odazvati našem pozivu za raspravom na FESTO-u o dilemi da li je sportski marketing samo kamuflaža ili moćan komunikacijski alat.
Inače, upravo sam u Epohi u nekoliko navrata u posljednje tri – četiri godine iznosio osobna i bolna, ali dragocjena lobistička saznanja sa završnog glasovanja u Almeiri 2003. za domaćinstvo grada Rijeke za Mediteranske igre 2009. godine.
A ona, što sam pojašnjavao u više navrata kako prije tako i ovih dana, pokazuju da se uspješno lobiranje sastoji se od više razina.
Prve, u vidu osmišljavanja i produciranja zahtjevne tehničke kandidature i prezentacijske dokumentacije, komunikacijske kampanje i završne prezentacije.
Druge, vezane za razvoj ciljno usmjerenih odnosa glede unaprijed precizno detektiranih i analiziranih interesa UEFA-e kao matične institucije, svakog pojedinog saveza odnosno njihovih vodstava te selektivno poimence svakog člana IO UEFA-e. Tako nastaje voting map odnosno projekcija varijanti mogućih glasačkih opredijeljenja za svaku od ponuđenih opcija.
Tzv.glasački clusteri su različito motivirani – od podupiranja dobro susjedskih tradicionalnih povijesnih odnosa do vraćanja prijašnjih dugova iz nekih ranijih glasovanja.
Tim, koji vodi cjelokupan proces lobiranja, mora znati unaprijed neutralizirati svoje subjektivne i emotivne procjene od što objektivnije evaluacije stvarnog stanja. To se povjerava nezavisnoj inozemnoj monitoring agenciji, koja putem svoje mreže inozemnih ureda te direktnih i indirektnih kanala u stalnom kontaktu s nosiocima glasovanja analizira i trasira trendove i moguće pomake njihovog opredijeljenja. I treće se odnosi na tzv. sindrom »zadnje noći«...
