Početna stranica

Uvodnik

Otto Reisinger

Mirko Ilić

Edvin Jurin

Zdravko Tišljar

Tomislav Ladan

Slobodan Elezović

Edo Osredečki

Philip Kotler

Braća hrvatskog zmaja

Veronika Durbešić

Art Directors Club NY

31. Zagreb salon

Alma Orlić

Savka i Milan Pavić

Branislav Danevski

Vladimir Kos

Milorad Bibić Mosor

 

Etymologicon: Tumač raznovrsnih pojmova

Od života, domaćih i divljih životinja, gmazova i ptica, preko kukaca, riba, čovjekovih ljubimaca do biljnog svijeta, čovjeka i napokon duhovnog svijeta, Tomislav Ladan, naš poznati enciklopedist i zaneseni istraživač svijeta, istinski zaljubljenik u život, vrsni poznavatelj jezika i vrhunski pisac, poklonio nam je još jedno iznimno vrijedno djelo kojeg ćete s užitkom čitati.

Može li knjiga o riječima biti zanimljiva poput romana? Etymologicon: Tumač raznovrsnih pojmova našeg poznatog jezikoslovca Tomislava Ladana nedvojbeno se može čitati kao roman. Autor kroz anegdote govori o etimologiji različitih riječi, o tome kakva je uloga pojedinih riječi iz životinjskog, biljnog i ljudskog (tjelesnog i duhovnog) svijeta u religiji, folkloru, simbolizmu i mitologiji, zatim u kojim se poslovicama i izričajima javljaju, a za svaki pojam navodi i slikovite primjere iz hrvatskoga, te indoeuropskih i orijentalnih jezika. Ladanov Etymologicon od prosinca ove godine potražite u našim knjižarama.

Masmedia, nakladnička kuća za izdavanje poslovnih i stručnih knjiga i časopisa, objavom Etymologicona: Tumač raznovrsnih pojmova, autora Tomislava Ladana, napravila je doista hvalevrijedan nakladnički poduhvat. Ova je zbirka eseja namijenjena svima koje zanima etimologija riječi, u prvom redu jezikoslovcima, zatim prevoditeljima, povjesničarima, sociolozima, ali i svima onima koji se bave prirodnim i tehničkim znanostima, a žele produbiti svoje znanje o podrijetlu pojmova iz stručne terminologije.

Etymologicon se sastoji od šezdesetak poglavlja povezanih istovjetnim pristupom, a cjelina se može podijeliti na tri osnovna dijela: Životinje, Biljke i Čovjek. Ladan na izuzetno zanimljiv način iznosi znanja o jeziku i svijetu koji nas okružuje. Prof. dr. sc. August Kovačec, koji je napisao predgovor Ladanovom Etymologiconu, kaže kako autorov enciklopedijski pristup nije stereotipan, već on na temelju činjenica plete priču, a neprijeporne činjenice razmatra s raznih kulturoloških gledišta: mitološkog, religijskog, folklornog, sociološkog. «Poznavanje starih i suvremenih živih jezika, vrsno poznavanje mitologija i kulturne povijesti te raznovrsnih književnih tekstova, enciklopedijska upućenost u različite 'nefilološke' (posebice prirodoslovne i tehničke) struke omogućili su Ladanu da iza hladnih objektivnih činjenica otkrije izvanredno zanimljivu povijest i burno odvijanje života... Da bi se uopće tako o stvarima moglo pisati, potrebno je raspolagati vrlo širokim rasponom pouzdanih znanja iz raznorodnih područja, a to je dano samo neumornim istraživačima svijeta koji nas okružuje... Ladan je jedan od vrlo rijetkih ljudi koji posjeduju sve potrebne kvalifikacije i svojstva za pisanje ovakvih tekstova, s jamstvom da će tekstovi istodobno dati preciznu stručnu/znanstvenu informaciju i prikovati čitateljevu pozornost

Kako je nastala knjiga (Ulomak iz piščevog uvodnika)

Istinski sam dvojio - pa i trojio – oko toga kako da složim, te i usustavim, ovu svoju novu knjigu etimologijskih eseja. Naime, prva moja takva knjiga (Riječi) objavljena je dvijetisućite godine. Ona je bila najvećim dijelom sastavljena od tekstova i tekstića koji su bili podloga predmetno vrlo različitim televizijskim emisijama (kao «Riječi, riječi, riječi» i «Slično, a različito»).

Ono što je u toj knjizi objavljeno dobrano se razlikovalo od onoga što se moglo vidjeti i čuti od onih izvedenih-prikazanih-očitovanih slika i riječi na dalekovidničkome zaslonu. Naime, dalekovidnica sve podređuje viđevini, uz popratbinu u obliku označenih riječi, uz ponešto glazbe. U ovu novu knjigu uneseni su tekstovi nastali uglavnom u posljednjih desetak godina (od 1995. do 2005). A i ti su sastavci poslužili kao takozvani scenarij za televizijske emisije Iz jezične riznice, u kojima je voditeljica bila Ozana Ramljak, a redateljica Marija Lučić. Međutim, ovdje je potrebno dometnuti sljedeće: tekstualne cjeline koje su služile kao televizijski redateljski predložak prosječno su obuhvaćale dvadesetak ili čak i tridesetak stranica. Ako bi se jedna strojno ili računalno ispisana stranica čitala nešto brže dvije ili tri minute, u najboljem slučaju za samo čitateljsku izvedbu trebalo bi pedesetak ili čak i šezdesetak minuta. Dodaju li se tomu voditeljska pitanja (uz popratne zvučno-vidne dodatke) emisije bi mogle potrajati i više od jednoga sata. A zapravo te su emisije u početku trajale najviše dvadeset minuta sve u svemu. Ubrzo su skraćene na petnaestak, pa čak su odjednom predviđene da se svedu na svega pet minuta, a onda su se iznenada posve ukinule i sasvim nestale, a da nitko zapravo nije točno znao ni tko ih je...