Braća hrvatskog zmaja
Domoljublje iznad svake političke stranke
Piše
Marino MANIN
U posljednje su vrijeme u Istri vijesti o osnutku Pazinskog stola Družbe «Braća hrvatskoga zmaja», o skupovima koje organizira, o inicijativama koje pokreće i sl., pobudile prilično zanimanje društvene elite i kulturne javnosti. Mnogi su me zaustavili ili zvali i u većem broju slučajeva s već pomalo poslovično podozrivim zanimanjem pitali: «Što je to?», «Čime se Družba bavi?», «Kakvi su njezin i ciljevi?», «Što ti zmajevi traže u Istri?»' ... Pođimo redom. Dakako, od podozrivog zanimanja... Ta me sumnjičavost, koja je u konačnici utemeljena na nizu bolnih posljedica uzrokovanih najrazličitijim novotarijama i importima, podsjetila pomalo na vic o priprostom čovjeku koji je otišao zubaru. Medicinska ga sestra, otvarajući mu «karton», upita: «Ime?», ... «Prezime?», ... «Ime oca?», a pacijent već vidno uznemiren uzvrati joj: «Oprostite, ali zašto sve to Vama treba!?» Dakle, vratimo se na Družbu, na to što ona jest, kada je osnovana, kakvi su njezini ciljevi, zašto osniva «stolove», odnosno podružnice po hrvatskim županijama te između ostaloga i u Istri. Družbu «Braća hrvatskoga zmaja» osnovali su Emilij Laszowski i Velimir Deželić Stariji u Zagrebu 1905. godine. Njezini pokretači su namjeravali da ta hrvatska domoljubna udruga bude potpuno slobodna od svake političke stranke. Karakterističan naziv inspiriran je Redom zmajskih vitezova (Ordo equestris drasconis), kojega je utemeljio hrvatsko-ugarski kralj Sigismund 1408., a koji je prvotno bio sastavljen pretežito od Hrvata. Zlatni zmaj zelenih krila koji čuva štit s povijesnim hrvatskim grbom određen je za znak Družbe, dok je za njezinoga zaštitnika izabran sv. Juraj. Pravila Družbe potvrđena su 1906., a u više su navrata ponovno potvrđivana i nadopunjavana. Družba je tako djelovala do 19. studenoga 1941., kad su je vlasti NDH samovoljno i bez konzultiranja volje članova zakonskom odredbom pretvorile u državnu ustanovu pod nazivom «Vitežki Red Hrvatskoga Zmaja», ali 7. svibnja 1945. ponovno je uspostavljena s prvobitnom funkcijom i prethodnim nazivom. Odlukom Ministarstva unutarnjih poslova NR Hrvatske od 4. ožujka 1946. Družba je raspuštena i zabranjena. Obnovljena je 1990. godine. Sjedište Družbe «Braća hrvatskoga zmaja» je u Kuli nad Kamenitim vratima, koju je Družba obnovila kao svoje zmajsko ishodište i jedan od ključnih simbola identiteta Zagreba. Rad Družbe vodi Meštarski zbor, sastavljen od Velikog meštra i 8 meštara, a bira se na rok od pet godina. Funkciju Velikog meštra obnašali su: Emilij Laszowski od 1906. do 1935., Milutin Mayer od 1936. do 1941., Mato Zuvičić 1943., Mladen Deželić od 1943. do 1945., Antun Bauer od 1990. do 1992., Đuro Deželić od 1992. do 1993., Juraj Kolarić od 1993. do 2001., Matija Salaj od 2001. do 2006. i od 2006. Dragutin Feletar, koji i sada obnaša tu časnu dužnost.
U svrhu očuvanja spomena na znamenite i zaslužne povijesne osobe te događaje koji su obilježili hrvatsku povijest, Zmajevci (članovi Družbe) su podigli...
