Početna stranica

Uvodnik

Otto Reisinger

Mirko Ilić

Edvin Jurin

AdStar

Epica

HOZ

HURA

UneX

Status grupa

Leonardo da Vinci

Utorkaši

Milorad Bibić Mosor

Juraj Hrvačić

ULUPUH

Gliptoteka HAZU

Želimir Koščević

Ivica Kihalić

 

Supernova – suvremena geometrijska apstrakcija

Piše Snježana IVČIĆ
U Gliptoteci HAZU je 7. prosinca 2006. godine otvorena izložba Supernova-suvremena geometrijska apstrakcija. Organizator ove izložbe je British Council koji ove godine obilježava 60 godina postojanja i rada u Zagrebu, a ovo je jedna od manifestacija kojom će obilježiti ovu obljetnicu. Izložba okuplja značajne britanske umjetnike mlađe i srednje generacije koji nastavljaju tradiciju geometrijske apstrakcije započetu početkom dvadesetog stoljeća. Prikazani su radovi četrnaestero umjetnika nastalih u proteklom desetljeću.

Kroz svoje radove ovi umjetnici istražuju Modernizam i njegovo nasljeđe. Internacionalni modernizam je nastojao početkom dvadesetog stoljeća negirati tradicionalne načine mišljenja te povijesne stilove i materijale. Jedno od temeljnih obilježja modernističke teorije je geometrijska apstrakcija, a ovdje zastupljeni umjetnici je nanovo promišljaju kroz svoje radove. U svojim djelima oni i kritiziraju neke modernističke postavke.

Izložba uključuje niz medija; slikarstvo, skulpturu, instalacije i video projekcije. Umjetnici koji izlažu su: Phillip Allen, Gary Hume, Toby Paterson, Richard Wright, Dan Norton, Haluk Akakçe, Keith Convenrty, Liam Gillick, Sarah Morris, Tony Swain, Jane i Louis Wilson, Toby Ziegler, Jane Wood i Paul Harrison.

Na otvorenju izložbe Dan Norton je izveo performans Avjing – In House Browsing For Starters. Umjetnik se u svom radu koristi digitalnom tehnologijom za propitivanje prostornih i arhitektonskih problema. Slično kao i Piet Mondrian, koji u svom radu Broadway Boogie Woogie (1942.) veliča vibrirajući modernizam New Yorka, Dan Norton koristi nove medije i tehnologiju za preoblikovanje geometrijske apstrakcije. U radu se koristi digitalnom animacijom koja zahtjeva aktivno sudjelovanje gledatelja. Iako se rad Ablab može i sam veselo vrtjeti, poželjno je da gledatelj uzme miša i počne se igrati. Naziv rada skraćenica je od «apstraktni labirint» i referira se na više razina sadržaja koji se mogu postupno istražiti i slagati jedan na drugi. Značenje je nestalno i stvara se svaki put nanovo u umu posjetioca. Djelo Ablab u svojoj najčistijoj formi postoji kao rad na webu koji umjetnik neprestano obnavlja. U njemu ne postoji hijerarhija oblika ili sadržaja, bitno je protjecanje podataka u digitalnoj sferi, a digitalna tehnologija omogućuje postavljanje ovog rada svuda.

Instalaciju Monument (Apollo Pavillion, Peterlee) Jane i Louse Wilson čine četiri ekrana koja posjetioca uvlače u ambijent betonskog paviljona Viktora Pasmore-a izgrađenog pedesetih godina, a koji je danas u stanju propadanja, išaran grafitima i okružen smećem. U radu je vidljivo kako modernistička arhitektura ne propada elegantno, a umrljane i oljuštene fasade nemaju ništa od šarma ruševina prijašnjih stoljeća. Ti prizori glasno govore o neuspjehu modernizma, kako materijala tako i vizije. Jedino grupa mladića čini živim...