Leonardo da Vinci
Crteži strojeva, tajnih vještina i drugog što je osmislio genijalni Leonardo da Vinci, a prikupio Pompeo Leoni, izloženo je u Muzeju za umjetnost i obrt
Ovaj značajni kulturni projekt održava se u organizaciji Muzeja za umjetnost i obrt i Talijanskog instituta za kulturu, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Grada Zagreba, te pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjskih poslova Republike Italije, Nacionalne akademije Linceja i institucija kao što su Talijansko geografsko društvo i Sveučilište u Milanu (Odsjek za matematiku), Talijansko povjerenstvo Unesca i Leonardov muzej u Vinciju.
Što je Atlantski kodeks? U kratko, riječ je o zbirci Leonardovih rukopisa, čiji se original čuva u znamenitoj milanskoj Biblioteci Ambrosiani, a posreduje nam ih prvi reprint Codexa u izdanju nakladničke kuće Hoepli (1894. – 1904.) čiji su listovi također izuzetna rijetkost, jer se od dvjestotinjak otisnutih knjiga do danas u cijelosti sačuvalo samo nekoliko primjeraka. Priča je to o bogatstvu sadržaja, značaju i nastanku Atlantskog kodeksa, ali i vremena u kojem nastaju prve naznake modernih znanosti. Strukturu izložbe pojašnjava i podnaslov kojim se opisuje Atlantski kodeks, u kojem se navodi da su pred nama Crteži strojeva, tajnih vještina i drugog što je osmislio Leonardo da Vinci, a prikupio Pompeo Leoni. Naime, Leonardo da Vinci (1452.-1519.) oporukom je sve svoje knjige i zapise ostavio Francescu Melaziju (poznatom po izdanju Leonardova Priručnika za slikanje). Interes za Leonardovu ostavštinu potkraj 16. stoljeća iskazao je kipar i kolekcionar Pompeo Leoni prikupivši 1300 zapisa i crteža, pretpostavlja se, pola od broja preostalog nakon Leonardove smrti. Prikupljeno je podijelio u dvije veće i nekoliko manjih skupina. Tako je nastao Atlantski kodeks, najcjelovitija zbirka i danas intrigantne ostavštine genijalnog Leonarda da Vincija. U sklopu izložbenog postava posebna je pozornost posvećena određenim da Vincijevim projektima koji su predstavljeni atraktivnim maketama. Na otvorenju izložbe 5.12.2006. godine, govorili su Miroslav Gašparović, ravnatelj MUO, Njegova Ekscelencija Alessandro Grafini, veleposlanik Republike Italije u Hrvatskoj, Branka Šulc, pomoćnica ministra kulture Republike Hrvatske i Milan Bandić, gradonačelnik Grada Zagreba.
Izložba Leonardo da Vinci : Atlantski kodeks bila je za uzvanike otvorena 5.12.2006. godine , a za posjetitelje od 6.12.2006. do 25.2.2007. godine. Cijene ulaznica su: odrasli 30 kn, studenti i umirovljenici 20 kn, za grupne posjete 20 kn po osobi, za grupne posjete učenika, studenata i umirovljenika 15 kn po osobi, obiteljska ulaznica s djecom do 15 godina, 50 kn.
Ne propustite jedinstvenu prigodu druženja sa zbirkom intrigantne ostavštine genijalnog Leonarda da Vincija.
/Homo Universalis/
Piše
Miroslav GAŠPAROVIĆ
Međunarodna izložba Leonardo da Vinci – Codex Atlanticus na putu do Zagreba, glavnog grada Hrvatske, s velikim je uspjehom bila predstavljena u Carskoj palači u Innsbrucku, u sjedištu Nacionalne akademije Linceja u Rimu, knjižnici Ervin Szabo u Budimpešti te Dvorcu u Bratislavi. U slijedu eminentnih kulturnih institucija i izložbenih prostora Austrije, Italije, Mađarske i Slovačke, osobita nam je čast i zadovoljstvo da je za hrvatskog domaćina ove izložbe odabran upravo Muzej za umjetnost i obrt.
Osnovan davne 1880. godine sa svrhom promicanja umjetnosti i tradicionalnih vrijednosti umjetničkog obrta, Muzej za umjetnost i obrt smješten je u neorenesansnoj palači, izgrađenoj namjenski za tu svrhu na jednom od najljepših zagrebačkih trgova u razdoblju između 1888. i 1903. godine prema nacrtima značajnog hrvatskog graditelja i jednog od njegovih prvih direktora Hermana Bolléa. U 126 godina svog postojanja i djelovanja Muzej je daleko nadrastao svoju prvotnu zadaću postavši jednom od najkompleksnijih suvremenih muzejskih institucija u Hrvatskoj. Svaka od devetnaest muzejskih zbirki lijepih i primijenjenih umjetnosti u rasponu od slikarstva i skulpture, preko fotografije do zbirki namještaja, stakla, metala, keramike i tekstila mogla bi po bogatstvu, kvaliteti i raznolikosti predmeta biti zaseban specijalizirani muzej. Posljednjih desetljeća uz redovitu 
muzejsku djelatnost Muzej za umjetnost i obrt svojim bogatim i dinamičnim izložbenim programom profilirao se kao jedan od najatraktivnijih i najaktivnijih izlagačkih prostora u Hrvatskoj: uz cijeli niz vrlo značajnih samostalnih izložbi hrvatskih i međunarodnih umjetnika ostvareni su brojni kompleksni izložbeni projekti posvećeni različitim razdobljima ili aspektima hrvatske kulturne povijesti i povijesti umjetnosti, kakvi su bili Hrvatski narodni preporod (1985.); Kultura pavlina (1989.); Od svagdana do blagdana : barok u Hrvatskoj (1993.); Fotografija u Hrvatskoj : 1848. – 1951 (1994.); Bidermajer u Hrvatskoj (1997.); Historicizam u Hrvatskoj (2000.) te Secesija u Hrvatskoj (2004.), izložba koja je nedavno vrlo uspješno gostovala u Pragu.
U slijedu vrlo značajnih nacionalnih i međunarodnih izložbi, a kao nastavak višegodišnje dobre i intenzivne suradnje Muzeja za umjetnost i obrt s Talijanskim institutom za kulturu u Zagrebu i brojnim talijanskim kulturnim institucijama, našla se izložba na kojoj će hrvatskoj publici biti predstavljen Codex Atlanticus, najznamenitija od svih zbirki rukopisa Leonarda da Vincija. Zbirku Leonardovih rukopisa, čiji se original čuva u ne manje znamenitoj milanskoj Biblioteci Ambrosiani, posreduje nam prvi reprint Codexa u izdanju nakladničke kuće Hoepli (1894. – 1904.) čiji su listovi također izuzetna rijetkost, jer se od dvjestotinjak otisnutih knjiga do danas u cijelosti sačuvalo samo nekoliko primjeraka.
Zahvaljujući prvenstveno Pompeu Leoniju, sastavljaču Atlantskog kodeksa, od nesretne sudbine koja je Leonardovu ostavštinu zadesila kod nasljednika njegova suradnika Francesca Melzija, spašen je velik broj Leonardovih rukopisa koji čovječanstvu danas omogućuju uvid u specifičan segment Leonardova opusa koji je dosad bio više poznat znanstvenicima nego povjesničarima umjetnosti. Nekolicina sačuvanih i po svijetu raspršenih Leonardovih slika, na koje se prvo pomisli kad se spomene ovaj Leonardo da Vinci , daje tek nepotpun uvid u kompleksnost ovog umjetnika i inovatora, opseg i značaj njegovih promišljanja koja su zadirala u gotovo svako područje ljudskog interesa. O veličini i vizionarskoj snazi njegova genija govori činjenica da su mnoge njegove zamisli realizirane tek u proteklih stotinjak godina. Izložba Leonardo da Vinci – Codex Atlanticus po prvi put hrvatskoj publici pruža cjelovitiji uvid u briljantne tehnološke zamisli i rješenja umjetnika iz Vincija i otkriva puno i pravo značenje renesansnog pojma homo universalis koji upravo Leonardo u najvećoj mjeri utjelovljuje...
