Akt u Hrvata
U Bratislavi predstavljeni hrvatski aktovi od 1856 do danas /Galerija Michalsky Dvor, Bratislava, «Mjesec Fotografije», studeni 2006./
Piše
Želimir KOŠČEVIĆ
Izumom fotografije vječita suptilna dihotomija između erotskog i svetog u predstavljanju ljudskog tijela, bila je brutalno dokinuta. U klasičnim likovnim disciplinama ta delikatna igra bila je u savršenoj simboličkoj i ikoničkoj ravnoteži, a poruka im se razlikovala od onog što je očigledno predstavljala. Vjerni prikaz ljudskog tijela u fotografskoj slici profanirao se zrcalnim odrazom otisnutim i umnoženim na papirnatoj površini, a poruka se odnosila točno na ono što je bilo predstavljano na slici. Time su dokinute globalne izražajne i formalne različitosti u predstavljanju ljudskog (muškog i ženskog) tijela, pa je tako pitanje ekspresivna kvaliteta prebačeno s kolektivne osjećajnosti na razinu individualne kreativnosti. S izborom od 53 fotografije kojima je u studenom ove godine na «Mjesecu fotografije» u Bratislavi predstavljena tema akta u hrvatskoj fotografiji od sredine 19. st. do danas, potvrđuje tezu koju zastupamo, a odnosi se na univerzalnost medija. Teme pejsaža, portreta, akta, teme iz sfere dokumentarnosti i reportaže, međusobno se razlikuju jedino po oštrini individualnog zapažanja, vještini biranja i hvatanja pravog trenutka i po finoći i majstorstvu izrade slike u tamnoj komori. Samo u tom i takvom kontekstu moguće je prihvatiti predstavljeni izbor fotografija, koji je Foto Galerija Lang iz Samobora odabrala za «Mjesec Fotografije» u Bratislavi 2006. Ograničenim izborom od dvadeset fotografa s 53 fotografija na temu akta u Hrvatskoj fotografskoj umjetnosti, pokušali smo predstaviti mijene i - uvjetno rečeno – poetiku ove teme, od prve fotografije akta u Hrvatskoj iz l865.g. do posljednjih slika istog sadržaja iz 2006. godine. Od amatera grofa Jurja Draškovića (1804.-1889.), koji fotografira lokalnu «frajlu» pa do suvremene reciklaže lascivnih fotografija iz pedesetih godina što ih je 2005. uradio (prisvojio) fotograf Jasenko Rasol (1969.), izložene fotografije mogu pružiti uvid kako su hrvatski fotografi temu akta ugradili u opće estetske trendove moderne i suvremene fotografije. Budući se izložba predstavlja u okviru «Mjeseca fotografije» i samo je jedna od niza istodobnih fotografskih izložbi u Bratislavi, ona je nužno fragmentarna. Ta činjenica neće predstavljati smetnju u prepoznavanju pojedine estetske i stilske paradigme u fotografijama Bele Csikosa Sessije (1864.-1931.), Toše Dabca (1907-1970), Mladena Grčevića (1918.), Ota Hohnjeca (1920.-1962.), Joze Četkovića (1940-1986.), Aleksandra Karolyia (1932.), Petra Dabca (1942.) Sandre Vitaljić (1972.), Mare Milin (1973.) i drugih ovdje nespomenutih ali jednako vrijednih hrvatskih fotografa i fotografkinja. Te estetske i stilske paradigme upravo su podudarne i - manje ili više - istodobne s tendencijama i mijenama na univerzalnom planu medija fotografije. S pravom se u sjajnoj studiji ležećeg akta Bele Csikosa može prepoznati duh Secesije, kod drugih formalizam subjektivne fotografije, kod trećih retorika fotografske slike, eksperiment, režirana retro-slika reciklaža arhitipova i autorefleksivnost. «Mjesec fotografije» u Bratislavi najznačajnija je srednjo-europska manifestacija posvećena modernoj i suvremenoj fotografiji. Foto Galerija Lang iz Samobora niz godina uspješno predstavlja fotografe iz Hrvatske (Jasenko Rasol, Boris Berc, Mare Milin). Ovogodišnjom tematskom izložbom «Tema akta u Hrvatskoj fotografiji 1865. – 2006.» željeli smo predstaviti jedan mali, još uvijek nedovoljno obrađeni segment iz baštine hrvatske fotografije. Ova je izložba, pored ostalog, poticaj da se sabrani materijal, a posebno onaj koji još uvijek čeka svoje otkriće, cjelovito obradi i kritički interpretira...
