Umjetnost uvjeravanja
Aleksandra Mindoljević - Drakulić
Sjajna i nezaboravna šetnja
kroz povijest oglašavanja
Piše Marko PEKICA
HOZ - krovna organizacija hrvatske industrije oglašavanja, pokrenuo je 2004. godine opsežne pripreme za realizaciju ambicioznog kulturološkog izložbenog projekta za obilježavanje 45. obljetnice Hrvatskog oglasnog zbora.
Sastanak inicijativne grupe održan je 12. svibnja 2004. godine u prostorijama HOZ-a, a prisustvovali su mu: Darko Buković, Slaven Fischer, Krešimir Jugec, Edvin Jurin, Ivan Maruna, Marko Pekica, Josip Šintić i Ivica Vidović.
Na Saboru HOZ-a, 8. lipnja iste godine u muzeju Mimara, pozornost svih prisutnih privukao je nadasve vrlo zahtjevni plan obilježavanja 45. obljetnice Hrvatskog oglasnog zbora, koncipiranog kao uvodnu pripremu za proslavu 50. obljetnice naše strukovne udruge. Program koji je prezentirao tadašnji predsjednik HOZ-a, Ivica Vidović sadržavao je sve metodološke elemente tematiziranja komercijalne komunikacije u Hrvatskoj na gospodarskoj i fenomenološkoj razini.
Dirigentska palica cjelokupnog projekta izložbe bila je s punim povjerenjem data povjesničaru umjetnosti i teoretičaru dizajna Feđi Vukiću.
Od tada pa do velebnog otvorenja izložbe 12. lipnja ove godine u Muzeju za umjetnost i obrt, u nazočnosti od preko 1500 uzvanika, Feđa Vukić je zajedno sa svojim najbližim suradnicima istraživao, skupljao, razgovarao, obrađivao, analizirao, selekcionirao i sistematizirao ogromnu povijesnu građu naše struke od 1835. do 2005. godine. Na dan otvorenja ove vrlo interesantne izložbe, s pravom smo zapljeskali i čestitali autorima izložbe Feđi Vukiću, Anti Rašiću i Olegu Hržiću te direktoru izložbe Ivici Vidoviću bez čijeg angažmana ove izložbe sigurno ne bi bilo te Ivanu Maruni, izvršnom direktoru izložbe, čiji je doprinos također vrlo značajan i normalno našem dragom tajniku HOZ-a Kreši Jugecu.
Nakon izložbe mnogi eminentni autori i praktičari, javljali su nam se s brojnim komplimentima autorima izložbe, i tek ponekim primjedbama kako su oni i neka njihova djela, ali i ne samo njihova, na ovoj izložbi izostavljena. Budimo iskreni, dojam koji je na svakog posjetitelja ostavila ova izložba vrlo je impresivan. Vizualni identitet i postav izložbe je odličan. Priznajmo, svi smo mi pomalo tašti, ali ne smijemo nikada našu osobnost pretpostavljati općim interesima. Siguran sam da bi svaki od nas priču o povijesti industrije oglašavanja ispričao na svoj način. Feđa Vukić je to učinio na njegov način i nemojmo mu na tome zamjeriti. Suprotno, čestitajmo mu. Namjera mu je sigurno bila najbolja i on je s odličnim dvojcem, Rašićem i Hržićem u tome u potpunosti uspio.
E sad, što na izložbi slučajno nema tvojih ili mojih nagrađenih projekata, kampanja, radio poruka, plakata, oglasa, TV spotova, evenata…, drage slučajno zaboravljene prijateljice i prijatelji, žao mi je, možda se to Feđi nije svidjelo ili on jednostavno ta djela nije vidio, za njih čuo ili mu ih nitko nije prezentirao. Sve je moguće. Dragi dečki, nitko vam ništa ne zamjerava. Ako čujete neku primjedbu, vjerujte mi, ona je isto tako dobronamjerna kao što je to bio i vaš pristup u radu na ovoj velikoj izložbi. Bilo je divno kroz gotovo dva stoljeća putovati s vama i još jednom biti dirnut porukama i kreativnom energijom brojnih autora kroz dugu i bogatu povijest hrvatskog oglašavanja. Naša je dužnost slijediti njihove tragove i ne zanemariti ih. Jer, jednoga dana poželjet ćemo da netko slijedi i naše tragove, a mlađi naraštaji pitat će nas koga smo mi slijedili. Ova je izložba doista atraktivno i moderno postavljena i prava je šteta ne posjetiti je.
Djelatnik u industriji oglašavanja je čovjek koji možda bolje vidi, čuje, osjeća ili prepoznaje karakteristike vremena u kojem živimo i koji javnosti zna ponuditi priču o tom vremenu unutar kojeg je smješten idealan proizvod upravo za naše vrijeme i za naše potrebe, kao što je to npr. mobitel. Ali, zar nekoga treba uvjeravati da mu treba mobitel? Ne, jer nam i onako (nažalost ili na sreću) treba svima. Zato je prava umjetnost u moru najboljih znati ponuditi svoj model i ispričati priču o njegovoj neophodnosti.
A, naš zajednički otac, odgojitelj i moj dragi pokojni prijatelj i suradnik, Prof. dr. Josip Sudar, ovdje bi nas upozorio: «Deca, molim vas, kad god nekaj delate, nemojte nikada zaboraviti da mi u tuđe domove ulazimo nenajavljeni i nepozvani. Pazite kaj delate!»
Hvala Ti, dragi Joža na još jednom dobrom savjetu.
Opet ste nas prestigli!
Piše Jure APIH, glavni urednik časopisa MM, Ljubljana
Werbung, kako kažu za oglašavanje Nijemci, na slovenskom jeziku znači zavođenje, što bi stvarno mogli reći za djelatnost koja od pamtivijeka uvjerava ljude što trebaju željeti, što kupovati, što o nečemu misliti.
Umjetnost uvjeravanja su u Zagrebu nazvali izložbu koja je 12. lipnja otvorena u Muzeju za umjetnost i obrt povodom 45. obljetnice Hrvatskog oglasnog zbora.
Opet su nas prestigli, bio bi najiskreniji komentar izložbe koja je otvorena u otmjenom muzejskom prostoru u nazočnosti velikog mnoštva uglednih uzvanika.
1300 izloženih oglasa u vremenskom razdoblju od 170godina (1835-2005. godine) impresionira prvo time da uopće postoje, da ih je netko poštivao, sačuvao, uređivao te da bi ih konačno izložio. U Sloveniji propada puno veći fundus oglasa iz više od 30-tak zemalja tzv. Nove Europe, a nema nikog tko bi smatrao vrijednim pobrinuti se barem za primjereno arhiviranje. Druga iznenađujuća impresija je slika koju oglasi stvaraju o životu, o ljudima, njihovim brigama, snovima i željama.
Zaista bi bilo teško na jedan drugačiji način, tako sažeto, bez suvišnih ukrašavanja, intervencija i interpretacija, bolje i vjerodostojnije ilustrirati vrijeme u kojem su ti oglasi nastali ili bili kreirani. Često je dirljivo vidjeti razvoj motivacija, argumenata, uvjeravanja i strahova koji su tada više ili manje prikriveno u oglasnim porukama zavodili i uvjeravali. U Sloveniji često zaboravljamo da su Hrvati tek nekoliko desetljeća unazad na čitavom Balkanu imali najotvorenije i tržišno orijentirano gospodarstvo. U 60-tim godinama su tadašnje zagrebačke propagandne agencije vodile osvajanje jugoslavenskog tržišta praktično svim propulzivnim tvrtkama, slovenskim također. Prva moderna marketinška i oglašivačka znanja bila su u praksi i na fakultetima aplicirana u Hrvatskoj. Prve robne marke bile su također razvijane upravo u Hrvatskoj. To je vrijedilo i za slovenske brandove.
Tek nakon kontranacionalističkog i kontraliberalističkog pogroma, koji je u početku 70-tih godina hrvatsko tržišno profilirano gospodarstvo obezglavio sječom najboljih kadrova, hrvatsko gospodarstvo bilo je bačeno na koljena.
Tih godina započeo je ozbiljniji i ambiciozniji razvoj marketinške i oglašivačke struke i u Sloveniji. Možda je upravo u 170 godina hrvatske promidžbe korijen gorljivosti i samopouzdanja kojemu se možemo kod naših južnih susjeda samo diviti.
Po neki puta preostaje nam da se zapitamo, Zašto mogu Hrvati pripremiti jedan od najboljih nastupa na svjetskoj izložbi Expo, a Slovenci, pak, uvjerljivo najlošiji?
Zašto mogu voditi skoro uzornu turističku promociju (Mala zemlja za veliki odmor ili Mediteran kakav je nekad bio)? Zašto su bolji na Eurosongu? Zašto u 5 godina izgrade više autocesta, nego mi u 15? Naravno da svaka priča ima dvije strane, a nema nikakvog razloga da bismo vidjeli samo onu koja se nama više sviđa.
Takve izložbe kakve su hrvatski muzealci i oglašivači pripremili, pod vodstvom Ivice Vidovića u Zagrebu, koji bi s malo više domišljatosti sastavili dobro stoljeće i pol nekakvog oglašavanja, zasigurno uskoro neće opet biti.
Moji komplimenti
– izložba vam je veličanstvena
Piše Žozef LONČAR, glavni urednik časopisa TABOO, Beograd
Poštovane i drage kolege,
U ime Mirjane, moje prve i jedine supruge s kojom sam već 42. godinu u sretnom braku, jasno, i u svoje ime, upućujemo vam naše iskrene, kolegijalne i profesionalne čestitke povodom nevjerojatnog poduhvata kojeg ste izveli - veličanstvene izložbe UMJETNOST UVJERAVANJA. To je bio ogroman napor i vi ste, u svojim namjerama u potpunosti uspjeli. Jednog dana, "nasljednici" Josipa Šintića - neki novi kroničari, imat će fantastičnu podlogu za ocjenu proteklih 170 godina oglašavanja u Hrvatskoj. Jedna dobronamjerna sugestija: za taj kompleksni povijesni prikaz slobodan sam vam dobronamjerno sugerirati da u tom prikazu razvoja naše struke, ne ispustite: Prvo (Ljubljana, 26. veljače 1960. godine) i Drugo jugoslavensko savjetovanje propagandista, održano u Zagrebu 22. i 23. veljače 1963. godine, koje je bilo od naročitog značaja za razvoj struke (na profesionalnom planu vrlo dalekovidno). Također, mislim da ne bi trebalo zaboraviti ni Prvu jugoslavensku izložbu ekonomske propagande i publiciteta, održane od 21. do 28. prosinca 1964. godine u Beogradu (u Domu Sindikata i na platou ispred, na cijeloj površini), uz snažnu podršku hrvatske privrede i značajnih pojedinaca - autora dostojnih poštovanja…
Nadam se da date sugestije ne kvare opći doživljajni utisak izložbe.
Naprotiv! On je snažan i ja vam još jednom iskreno čestitam- moji komplimenti!
Na izložbi nedostaju neka velika djela i autori koji su obilježili povijest naše struke
Piše Andrea ŠUMANOVAC, general manager agencije UNEX, Zagreb
Sa zadovoljstvom mogu reći da je oglašivačka struka u Hrvatskoj stekla poziciju koju na cjelokupnoj privrednoj sceni i zaslužuje.
Dokaz su tome brojni statistički podaci respektabilnih povećanja budgeta koji se ulažu u marketinške aktivnosti, ali i nedavno održana prva Effie konferencija koju su posjetili brojni sudionici koji rade u agencijama i u odjelima marketinga najvažnijih hrvatskih kompanija, dolazak Kotlera krajem godine za čije se predavanje već sada traži karta više...
Stoga je otvorenje izložbe «Umjetnost uvjeravanja» hvalevrijedna inicijativa organizatora i svih onih koji su svojim doprinosom omogućili postav i realizaciju ovog projekta.
Hrvatska se kao i u svojoj bogatoj povijesti sigurno ima čime pohvaliti
i u području marketinga i oglašavanja kao i svih vrsta komunikacijskih disciplina, pa sam samim tim očekivala cjelovitiji postav.
Nedostajala su na ovoj izložbi brojna djela ali i ljudi koji su aktivno radili i gradili hrvatsku oglašivačku scenu zadnjih 170 godina, a posebno novijeg doba... (da li znate tko stoji iza danas sveprisutne i popularne navijačke majice, koja je sigurno jedan od vrlo važnih sredstava direktne promocije koja predstavlja Hrvatsku u cijelom svijetu? Ili tko je kreirao najviše oglašivačkih kampanja koje su dobile brojna međunarodna priznanja?...)
Oni koji nisu sastavni dio ove profesije koja život znači, sigurno će očekivati i više, pa je i zbog njih možda trebalo dati malo obimniju sliku
o tome koliko je truda, stručnosti i kreativnosti potrebno da bi se od
prve ideje stvorila efikasna kampanja a na kraju i uspješan proizvod.
U segmentu prezentacije eventa i promocija svakako je nedostajao prikaz
događaja koji je po svim pokazateljima obilježio novo doba u razvoju i razumijevanju oglašivačke profesije u Hrvatskoj, osvojio strukovne nagrade a od prošle godine i inaugurirao svojevrsnu strukovnu nagradu, te time dao još jedan veliki doprinos hrvatskoj oglašivačkoj sceni – Noć gutača reklama.
Vjerujem da je izostanak nekih radova, ljudi, događaja bio nenamjeran propust organizatora pred kojim je bio veliki posao u skupljanju arhivske građe.
Važno je poštivati prošlost ali i stvarati budućnost, zar ne?
Svekolika povijest zavođenja
Piše Kamilo ANTOLOVIĆ, predsjednik HURE
Upravo otvorena izložba «Umjetnost uvjeravanja» ili»Povijest oglašavanja» jedan je od najznačajnijih strukovnih događaja u novijoj hrvatskoj povijesti ukupne struke marketinga čime sve čestitke zaslužuju: HOZ kao strukovno udruženje i MUO kao muzejska ustanova, a posebno profesionalni tim koji je radio na pripremi i realizaciji izložbe. Od srca čestitke! Presudno je važno, ne samo za mlađe naraštaje ukupne industrije marketinga u Hrvatskoj i regiji, već i za ukupnu zajednicu i potrošače, da upoznaju povijest oglašavanja i marketinga u regiji gdje je Hrvatska bila desetljećima lider u punom smislu te riječi! Obuhvaćajući razdoblje od gotovo dva stoljeća izložbom je, ali i cjelokupnim projektom, na izrazito kreativan, a opet jednostavan, način prikazan nastanak i razvoj industrije oglašavanja koja je obično nadilazila hrvatske prostore i postajala internacionalno prihvaćena. Hrvatska je od samih početaka i ozbiljnog razvoja struke bila lider, kako u teoretskom tako i u praktičnom smislu, te je dugi niz desetljeća imala ulogu vodilje i generatora razvoja struke u regiji. S radošću se može konstatirati kako se hrvatska oglasna industrija ustrojavala gotovo prije jednog stoljeća te kako je, neposredno iza 2. Svjetskog rata, bila rasadnik najboljih teoretičara i praktičara koji su obilježili jednu epohu i ostavili duboki trag sve do današnjih dana. Iz sveg srca preporučam, ne samo sudionicima industrije marketinga nego i široj javnosti, ovu povijesnu izložbu kao izvanredan presjek hrvatskih dostignuća u oglašavanju kroz gotova dva stoljeća!
