Trijenale grafike
Aleksandra Mindoljević - Drakulić
Poligon sučeljavanja i odmjeravanja, grafičkih, likovnih i umjetničkih vrijednosti
Piše
Slavica MARKOVIĆ
U Kabinetu grafike na Strossmayerovom trgu i u Gliptoteci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Medvedgradskoj ulici u Zagrebu od 10. svibnja do 10. lipnja ove godine održao se 4. hrvatski trijenale grafike, prestižna manifestacija recentne grafičke umjetnosti, koncipirana kao projekt od nekoliko dionica: Središnja izložba, izložba izabranih autora, in memoriam Miroslavu Šuteju, izložba grafičkih multipla Ivane Franke, dobitnice Premije HAZU i izložba grafika Igora Čabraje.
Trijenale smo pokrenuli 1997. godine / nakon četvrt stoljeća trajanja jugoslavenskoga bijenala grafike/ s namjerom da osiguramo međunarodne usporednice hrvatskoj grafičkoj produkciji, ukažemo na tenzije i dosege te potaknemo intenzivnija istraživanja i razvoj u toj grani likovnoga izražavanja. Prvi trijenale predstavio je slovensku selekciju i ukazao na poveznice dvaju središta s obzirom na važnost Zagreba kao edukacijskog centra južnoslavenske zajednice naroda. Drugi je predstavio heterogenu skupinu istaknutih europskih umjetnika različitih poetika i grafičkih tehnika, nagrađivanih na velikim međunarodnim izložbama. Treći je ugostio selekciju čeških grafičara koji se služe tradicionalnim grafičkim tehnikama i ostvaruju izvanredna djela grafičke umjetnosti, suvremenoga jezika i stila, u vrijeme europske grafičke krize izazvane utjecajem kompjutora kao i ostalih suvremenih medija. Četvrti trijenale opravdano je hrvatski. Središnjicu sam zamislila kao projekt sučeljavanja dvaju jakih žarišta hrvatske grafike, a u povodu važnih obljetnica. Ove godine obilježavamo 50. obljetnicu osnutka Grafičkoga odjela na ALU u Zagrebu i 25. obljetnicu djelovanja Riječke grafičke škole. Unatoč prisutnosti osječke , splitske, širokobriješke scene, ova su dva središta dala pečat hrvatskoj suvremenoj grafici, pa su ove obljetnice samo povod za osvjetljavanje te fokusiranje na pojedince i skupine te na njihove aktivnosti i dosege.
Izbor autora povjeren je selektorima. Prema odluci Organizacijskoga odbora za riječku selekciju zadužen je likovni kritičar Berislav Valušek, a zagrebačku predstavljaju Margarita Šimat i Slavica Marković. S desetero eminentnih grafičara trebalo je istaknuti glavna obilježja svakoga središta, njihove vertikale, pojedinačne dosege, ali i otklone, utjecaje suvremenih medija, nove tendencije, koje su rezultat nacionalnih ili internacionalnih trendova. Sučeljavanje je zamišljeno kao akcent na poligonu Trijenala u kojemu se ne odmjeravaju veličine, nego se ukazuje na značajne likovne i tehničke iskorake, specifičnosti i razlike, a potom na pojedinačne likovne i umjetničke dosege. Zagrebačku selekciju predstavljaju: Nevenka Arbanas, Hamo Čavrk, Ivana Franke, Ines Krasić, Ante Kuduz, Mejra Mujičić, Robert Šimrak, Ivica Šiško, Mirjana Vodopija, Silvio Vujičić, a riječku: Tanja Dabo, Maja S. Franković, Iva Gobić, Ana Grubić, Melinda Kostelac, Letricija Linardić, Jasna Šikanja, Celestina Vičević. Premda nisu zastupljena neka važna imena / I. Picelj, D. Babić, J. Butković, N. Koydl / središnjica Trijenala daje sliku trenutačne situacije hrvatske grafike. Već tradicionalnu grafičku kvalitetu prati bogatstvo poetika, prostornih, svjetlosnih koncepcija, kompjutorske kombinatorike, inovativnosti. Zastupljeni autori suvereno vladaju medijem i pri tome ostaju dosljedni grafičkom izričaju.
Između 139 autora prijavljenih na natječaj, Odbor za izbor u sastavu : akademik Tonko Maroević, prof. Branko Suhy / ALU Ljubljna, / likovne kritičarke: Nada Beroš, Iva Rada Janković i mr.sc. Slavica Marković odabrao je 45 grafičara sa 64 rada i formirao respektabilnu dionicu Trijenala. Trebalo je podržati tradiciju hrvatske grafike, grafičare koji imaju svoj kontinuitet, likovnu i umjetničku razinu koji poznaju metje, autore koji su ogledalo hrvatske grafičke produkcije, a nisu bili dio selekcija Zagreb – Rijeka. Prepoznati nove osobnosti, mlade autore koji stasaju u šumi eksperimenata, posebice na području kombinatorike, prostorne i kompjutorske grafike. Vrednovala se metjerska perfekcija i čistoća, likovni i umjetnički izraz. Odbor je bio otvoren svakom umjetničkom i likovno vrijednom eksperimentu utemeljenom na grafičkom razmišljanju i matričnoj umnoživosti.
In memoriam Miroslavu Šuteju, sažeti je izbor iz tri desetljeća stvaranja, svojevrsni hommage kojim se želi podsjetiti na njegovu pojavu i ulogu u oblikovanju osobitosti i mnogojezičnosti hrvatske grafičke scene. Dobitnica Premije HAZU Ivana Franke u Kabinetu grafike predstavlja ambijentalni postav trodimenzionalnih objekata - multipla izvedenih tehnikom sitotiska na pleksiglasu spojenom u trodimenzionalne forme. Ideja i grafičko razmišljanje ove umjetnice, dobitnice brojnih nacionalnih i međunarodnih nagrada, rezultirali su djelima koja su primarno trodimenzionalna, no preklapanjem različitih transparentnih planova objekata dolazi do percipiranja trodimenzionalnih objekata kao dvodimenzionalnih crteža-grafika....
