Jeffrey Hart
Aleksandra Mindoljević - Drakulić
Nadajmo se promjeni na bolje
Piše Elia Patricia PEKICA PAGON
U pripremi moje knjige Na Diogenovu putu na temu o globalizaciji, jedan od mojih stranih sugovornika bio je i Jeffrey Hart, ugledni profesor političkih znanosti na Sveučilištu u Indiani koji se u svom znanstvenom radu posebno bavi fenomenom globalizacije. Sretna sam što vam uz veliki broj naših i stranih cijenjenih znanstvenika s kojima sam razgovarala (neke od njih objavili smo u prošlom broju Epohe) mogu u ovom broju ponuditi na čitanje mišljenje i stavove o globalizaciji ovog poznatog američkog znanstvenika. U svom radu Prof.dr.sc. Hart odredio je pet koncepata koji predstavljaju globalizaciju, a oni su sljedeći:
- postojanje globalne infrastrukture;
- globalno usklađivanje nekih važnih i karakterističnih obilježja;
- nestajanje granica;
- globalno širenje nekih inicijalno lokalnih fenomena;
- geografsko širenje temeljnih sposobnosti i znanja u nekim poželjnim i popularnim aktivnostima.
Najbolji odgovor na ovo Vaše pitanje nalazi se u knjizi koju bih preporučio svima koje zanima globalizacija, Globalization and Governance (Globalizacija i upravljanje), a čiji smo autori ja i Aseem Prakash.
Kada je po Vama počela globalizacija?
Po mom sudu globalizacija je počela s globalizacijom trgovine, zahvaljujući velikim prekomorskim otkrićima u 15. stoljeću.
Glavni akteri globalizacije su...
Glavni akteri globalizacije su vlade nacionalnih država i multinacionalne korporacije.
Koji su po Vama pozitivni, a koji negativni aspekti globalizacije?
Pozitivni aspekti globalizacije su : slobodan i nesputan protok ideja, dobara i usluga.
Negativni aspekti globalizacije su : pojačana nejednakost između ljudi, ograničeno kretanje ljudi te manjak demokracije u globalnom upravljanju.
Što mislite o globalizaciji zemalja u tranziciji?
Globalizacija zemalja u tranziciji dio je njihove odluke o integraciji s globalnom ekonomijom. Kao i u ostalim slučajevima, u slučaju globalizacije zemalja u razvoju ima i dobitnika i gubitnika.
Do koje mjere multinacionalne kompanije utječu na globalizaciju zemalja u tranziciji?
Još uvijek ne toliko, zbog stalnih ograničenja pritjecanja direktnih stranih ulaganja. Vlade još uvijek imaju mnogo toga reći, ali ta će se praksa vjerojatno promijeniti.
Na koji način multinacionalne kompanije u zemljama u tranziciji djeluju kao akteri međunarodnih odnosa te utječu na lokalno gospodarstvo i politiku?
Utjecaj multinacionalnih kompanija na međunarodne odnose te lokalno gospodarstvo i politiku spomenutih zemalja mogao bi biti pozitivan, no u tim zemljama još uvijek je prejak utjecaj bivšeg komunističkog režima i kriminalnih struja.
Povezujete li globalizaciju s amerikanizacijom ili ne?
Ne, globalizacija nije amerikanizacija. Pogledajte Kinu i istočnu Aziju – tamo globalizacija znači nešto sasvim drugo.
Može li globalizacija zemlje u tranziciji dovesti do krize?
Zemlje u tranziciji do krize može dovesti gotovo sve...
