Početna stranica

Uvodnik

Otto Reisinger

Mirko Ilić

Edvin Jurin

HOZ

Umjetnost uvjeravanja

Josip Šintić

Jeffrey Hart

Marko Kovačić

Nela Milijić

Studij marketinga Pula

UneX

Edo Osredečki

Apoksiomen

Trijenale grafike

Livio de Marchi

Damil Kalogjera

London 2006

Ante Gavranović

Vladimir Kos

Milorad Bibić Mosor

Dalibor Medvedović

Aleksandra Mindoljević - Drakulić

INA u športu

 

 

 

Hrvatski Apoksiomen – Brončani atlet

Piše : Iskra KARNIŠ
Nakon sedam godina opsežnih konzervatorsko-restauratorskih radova i istraživanja Hrvatski restauratorski zavod predstavlja restaurirani antički kip mladoga atleta – Apoksiomena. Kip koji je javnosti poznat od proljeća 1999. godine, kada je izronjen iz podmorja otočića Vele Orjule pored Lošinja može se razgledati na izložbi koja je otvorena 18. svibnja u Arheološkome muzeju u Zagrebu sve do 17. rujna.

Antički brončani kip Apoksiomena (v. 192 cm) pronašao je belgijski turist René Wouters 1996. godine u podmorju otočića Vele Orjule pored Lošinja. Kip je ležao na leđima i desnom boku na pjeskovitome morskom dnu na dubini od približno 45 m. Kip je iz mora izvađen 27. travnja 1999., opsežnom akcijom stručnjaka Ministarstva kulture i Arheološkoga muzeja Zadar, te ronioca Specijalne policije i profesionalnih ronioca. Neposredno nakon vađenja kipa iz mora ekipa stručnjaka pregledala je kip, a da bi se bolje sagledalo stanje očuvanosti kipa izrađene su gamagrafske snimke. Naime, prednja je strana kipa bila u potpunosti prekrivena debelim slojem inkrustacije koji je zaštitio brončanu stjenku i njezinu izvornu patinu od štetnoga djelovanja elektrokemijskih struja u moru. No, stražnja strana kipa, koja je ležala u pijesku, više je korodirala. Već je u moru olovni spoj glave s vratom u potpunosti popustio, čime se glava odvojila od tijela, a primijećena su i napuknuća na ramenu desne ruke, te na desnoj nozi s prednje i stražnje strane natkoljenice. Na lijevoj ruci nedostaje mali prst, a u očnim šupljinama nažalost nisu sačuvani umetci. Hrvatski restauratorski zavod preuzeo je brigu o kipu neposredno nakon njegova vađenja iz mora. Za izvođenje konzervatorsko-restauratorskih radova na kipu angažirani su Giuliano Tordi, talijanski restaurator, kao voditelj radova i Antonio Šerbetić, konzervator-majstor, voditelj Odsjeka za metal Hrvatskoga restauratorskog zavoda. Radove je pratilo povjerenstvo stručnjaka u sastavu: akademik Nenad Cambi, akademik Igor Fisković, dr. sc. Mario Jurišić, prof. Ante Rendić Miočević i prof. Miljenko Domijan koji je predsjedao Povjerenstvom i koordinirao radove kao glavni konzervator Ministarstva kulture.

Nakon postupka odsoljavanja slijedilo je dugotrajno i iznimno zahtjevno uklanjanje debele inkrustacije s kipa, koje je izvođeno isključivo mehanički, preciznim ručnim i strojnim alatom. Oštećenja su konsolidirana i u kip je ugrađena posebna unutrašnjapotporna konstrukcija, bez koje kip danas ne bi mogao sam stajati i biti postavljen na svoju izvornu brončanu bazu....