Početna stranica

Uvodnik

Otto Reisinger

Mirko Ilić

Edvin Jurin

HOZ

Umjetnost uvjeravanja

Josip Šintić

Jeffrey Hart

Marko Kovačić

Nela Milijić

Studij marketinga Pula

UneX

Edo Osredečki

Apoksiomen

Trijenale grafike

Livio de Marchi

Damil Kalogjera

London 2006

Ante Gavranović

Vladimir Kos

Milorad Bibić Mosor

Dalibor Medvedović

Aleksandra Mindoljević - Drakulić

INA u športu

 

 

Medijska obratnica
/ Novi čitatelji traže drugačije novine /

U izdanju ICEJ-a i Sveučilišne knjižare, sredinom mjeseca lipnja na hrvatskom tržištu knjiga pojavila se izuzetno vrijedna knjiga doajena hrvatskog novinarstva Ante Gavranovića.

Zahvaljujući velikom profesionalnom iskustvu i vrlo značajnoj dugogodišnjoj ulozi u razvoju medija u Hrvatskoj, Ante Gavranović kompetentna je osoba za analizu trendova u novinarstvu.

Medijska obratnica knjiga je koju valja pročitati i ona će, kako u predgovoru knjizi kaže Prof.dr. Thomas A. Bauer s katedre novinarstva na Sveučilištu u Beču, naći trajno mjesto u novinarskom i medijskom životu Hrvatske. Iz knjige Medijska obratnica za čitatelje Epohe odabrali smo :

 

Povijest svjetskog novinstva
/
Kad bi tražili od mene da odlučim trebamo li imati vladu bez novina, ili novine bez vlade, ja bih, bez oklijevanja, prihvatio ovo drugo

Thomas Jefferson, 1787. godine/

Stručnjaci Njemačkog novi-nskog muzeja obavijestili su nedavno Svjetsku udrugu novinskih izdavača da su pronašli dokaze prema kojima prve tiskane novine ne potječu iz 1609. već iz 1605. godine.

Tiskane su u Strassbourgu, gdje je u gradskom arhivu pronađena krštenica prvih novina pod imenom Relation: Aller vornemmen und gedenckwurdigen Historien ( Zbirka svih istaknutih i zanimljivih pripovijesti).

To znači da je 2005. obilježena širom svijeta 400. obljetnica prvih suvremenih novina, pa je to i prigoda da se ukratko podsjetimo na razvoj svjetskog novinstva.
Stoljećima su ljudi koristili pisane medije da naznače novosti i vijesti za masovnu upotrebu.
Acta Diurnu (koje se pojavljuju u starom Rimu) stručnjaci smatraju prvim tiskanim novinama.
Bilo je to 59. godine prije naš ere.
Time je Julije Cezar, u želji da obavijesti javnost o važnim socijalnim i političkim događajima, uveo novi način komuniciranja s javnošću.
Pisani na velikim formatima ploča, ta su Acta postavljena u javnim kupatilima ili na drugim prometnim mjestima, a objavljivala su vladine skandale, rezultate vojnih pohoda, opisivale razna suđenja i izvršenje presuda.
Prve «prave» novine potječu iz Kine.
Naime, u 8. stoljeću, točnije 713, pojavile su se prve, rukom pisane novine u Pekingu.
Eru tiskanih medija otvara izum Johanna Gutenberga i njegovog tiskarskog stroja, što je ubrzalo protok informacija i razmjenu ideja te pridonijelo zamahu renesanse.
Povijest suvremenog novinstva je, zapravo, veoma dramatično poglavlje ljudskih iskustava.
To je svojevrsna kronika koja na možda najobjektivniji način obilježava i predstavlja događanja i tokove povijesti, ljudi i zbivanja.
Rukom pisane novine javljaju se u Njemačkoj krajem 15. stoljeća.
Riječ je uglavnom o tiskanim pamfletima, često s veoma senzacionalističkim sadržajem.
U 1556. godini venecijanske vlasti izdaju (još uvijek rukom pisane) Notizie scritte ili Gazetta, prve novine koje su se plaćale.
Tek u prvoj polovini 17. stoljeća novine se pojavljuju kao redovne i povremene publikacije.
Prve suvremene novine javljaju se u zapadnoj Europi: Avisa Relation ili Zeitung (1605. u Strassbourgu, tada dijelu Rimskog carstva); Gazette (1631. u Francuskoj); Nieuwe Tijdingen (1616. u Belgiji); 1645. započinje izdavanje najstarijih novina koje još izlaze -Post-och Inrikes Tidningar u Švedskoj; 1660. u Leipzigu izlazi prvi svjetski dnevni list- Einkommende Zeitung; The London Gazette (1665. u Engleskoj), koji se i danas tiska kao sudsko glasilo.
Te periodične edicije sastojale su se uglavnom od novosti iz Europe, povremeno iz Amerike ili Azije.
Domaće događaje pratili su vrlo skromno.
Tako su engleske novine izvještavale o slabostima francuske vojske, dok su se francuske bavile posljednjim kraljevskim skandalima u Engleskoj.
Tek u drugoj polovini 17. stoljeća novine se sve više okreću i prema lokalnim temama.
No podložne su oštroj cenzuri i sprječavanju vijesti koje bi u javnosti otvarale diskusiju o otvorenim društvenim ili političkim pitanjima odnosno jačale opoziciju.
Engleske novine, na primjer nisu zabilježile smaknuće Charlesa I ili kraj engleskog građanskog rata.
Oliver Cromwell pokušao je spriječiti novinama čak i prisutnost egzekuciji- odrubljivanju glave tadašnjem engleskom kralju.
Prve novine u SAD-u pojavile su se 1690. u Bostonu pod imenom Public Occurrences, ali su se odmah i ugasile, njihov je izdavač uhićen i mali broj primjeraka potpuno uništen.
Na svjetlo dana ovaj je list došao slučajnim otkrićem u British Library (1845.).
Inače, prve uspješne novine u SAD-u izašle su opet u Bostonu, Boston News-Letter (1704.)...