Raymond Jussaume
Dođite u Davos...
Što mislite o globalizaciji i kako biste ju definirali?
Globalizacija je proces po kojem su određene ljudske aktivnosti (političke, ekono-mske i kulturne) organi-zirane i integrirane na globalnoj razini. Globali-zaciju moramo razlikovati od modernizacije.
Kada je po Vama počela globalizacija?
Teško je reći. Počeci globalizacije sigurno sežu tisuće godina unatrag, sve do pojave prvih država i njihovih zalaganja da trguju i ratuju sa svojim susjedima. Razvoj Puta svile bio je veliki korak u procesu globalizacije.
Koji su po Vama glavni akteri globalizacije?
Glavni akteri globalizacije su zasigurno multinacionalne kompanije i transnacionalne države, ali i obični ljudi također igraju važnu ulogu. Globalizacija ima isti problem kao i nacionalne države, a to je uspostavljanje centara moći. Pojam moći ne bismo smjeli vezivati isključivo uz globalizaciju, ali globalizacija taj pojam moći u svakom slučaju još više naglašava. Ključno pitanje koje su ovdje postavlja je kako oduzeti moć dominantnim akterima i dati ju narodima i društvima.
Koji su po Vama pozitivni, a koji negativni aspekti globalizacije na globalnoj i lokalnoj razini?
Jedan od najvažnijih pozitivnih aspekata je rastuća globalna tolerancija prema različitostima. Zahvaljujući globalizaciji svakako ima više kulturalne interakcije i razumijevanja među ljudima diljem svijeta. A, jedan od najvažnijih negativnih aspekata globalizacije je, kao što sam već rekao, koncentracija političke, ekonomske i kulturne moći u rukama moćnih globalnih aktera globalizacije. Godišnji sastanci u Davosu važna su simbolička slika tog problema.
Do koje mjere multinacionalne kompanije utječu na globalizaciju zemalja u razvoju?
Multinacionalne kompanije (MNK) na mnogo načina utječu na globalizaciju u zemljama u razvoju. Ali, jedan od najvažnijih načina njihova utjecaja na globalizaciju u tim zemljama je način na koji MNK utječu na državne zakone i regulacije, na nacionalnoj i lokalnoj razini te tako potkopavaju društvenu razinu demokracije.
Multinacionalne kompanije (MNK) na mnogo načina djeluju kao akteri međunarodnih odnosa, ali jedan od najstrašnijih od tih načina je taj što one MNK koje imaju sjedište u SAD-u koriste federalnu vladu SAD-a kako bi promovirale program MNK-a na međunarodnom tržištu.
Slažete li se s tvrdnjom da globalizacija zapravo predstavlja amerikanizaciju i zašto?
Globalizacija ne predstavlja nužno i uvijek amerikanizaciju, ali jedna od glavnih negativnih karakteristika globalizacije je da američke tvrtke i kreatori njihovih misija koriste globalizacijske trendove za promociju američkog programa za cijeli svijet. Ovoj tendenciji moramo se oduprijeti. Ako u tome uspijemo, tada će zasigurno biti više pozitivnih aspekata globalizacije od onih negativnih.
Smatrate li da je globalizacija institucionalizacija, legalizacija i vladavina prava jačih globalizacijskih aktera (G-7/G-8) nad slabijim akterima globalizacije, vladavina bogatih nad siromašnima?
Složio bih se s Vama da je upravo to oblik globalizacije koji je trenutno na snazi, iako ne mora nužno biti tako. Glavni razlog ovoj tendenciji ka shvaćanju globalizacije kao institucionaloizacije, legalizacije i vladavine moćnih globalnih aktera nasuprot slabijim akterima globalizacije leži upravo u koncentraciji moći. Glavna problematika globalizacije je kako globalizirati usporedo s novim jačanjem demokracije na lokalnoj, društvenoj razini.
Globalizacija stvara bogatstvo na jednoj strani svijeta i siromaštvo na drugoj strani svijeta. Mi mislimo kako nas globalizacija isključivo ujedinjuje i spaja, a zapravo nas razdvaja, i po društvenom statusu, i po ekonomiji i politici. Kako zaustaviti tu podjelu svijeta na dva dijela?
Ukažite na pitanje moći i promičite demokraciju na lokalnoj razini. Ne onu vrstu “demokracije” koja se promovira u Iraku, koja ima naznake, ali ne i sadržaj demokracije, već demokraciju baziranu na angažmanu civilnog društva na lokalnoj razini.
Kako globalizacija utječe na demokraciju?
U mnogo slučajeva globalizacija potkopava demokraciju, kao u slučajevima kada se lokalne zajednice na novim tržištima osjećaju obaveznima, pa čak i prisiljenima pomagati multinacionalnim kompanijama raznim subvencijama da što brže i učinkovitije lociraju svoje tvornice u njihovim društvima te na taj način brže osvajaju nova tržišta. Ipak, postoji mogućnost da globalizacija zagovara demokraciju, kao što je Castells objasnio na primjeru borbe za nezavisnost u Chiapasu.
Na koji način globalizacija utječe na našu lokalnu kulturu i identitet?
Globalizacija može biti iskorištena kao sredstvo za brisanje lokalnog identiteta, kao u slučaju kada globalni akteri potkopavaju lokalne kulture, ali globalizacija može također biti upotrijebljena za promicanje lokalnih identiteta, kako je u svojim djelima naglasio i Castells.
Prema vijestima sa svih strana svijeta, koračamo prema eri 'globalnog sela'. Kako će naš svijet biti društveno, politički i ekonomski uređen u budućnosti?
Ne znam. Ima mnogo mogućih putanja. Još jednom, od ključne je važnosti kako ćemo se nositi sa pitanjima moći.
Tko će po Vašem mišljenju u bliskoj budućnosti vladati svijetom: predsjednici nacionalnih država, ili predsjednici velikih multinacionalnih kompanija?
Moj odgovor na ovo pitanje je: i jedni i drugi, naravno. Elite (političari i predsjednici uprava korporacija) djeluju zajedno. Sve što morate učiniti kako bi to shvatili je da odete koji put na njihove sastanke u Davosu....
