Roland Robertson
Globalizacija nudi osmišljen, organiziran i miran svijet
Što mislite o globalizaciji i kako biste ju Vi definirali?
Globalizaciju bih definirao kao dvije ključne stvari; 1. globalizacija je rastuća glo-balna svijest; 2. globali-zacija je rastuća globalna povezanost. Definirajući globalizaciju na ovaj način, smatram da je u općenitom smislu globalizacija dobra stvar.
Kada je po Vama počela globalizacija?
Globalizacija je počela s ljudskim postojanjem, ali zapravo je počela u antičkoj Grčkoj i Rimu. Drugim riječima, smatram da je globalizacija vrlo, vrlo star i dugotrajan proces.
Koji su po Vama glavni akteri globalizacije?
Ima nebrojeno puno aktera globalizacije. Njihova je lista pre duga da bih ju nabrajao. Ta lista bi uključivala nacionalne države, pojedince, političke i religiozne pokrete, nadnacionalne globalizacije, NVO (nevladine organizacije), transnacionalne korporacije, tzv. terorističke pokrete, oslobodilačke pokrete, pokrete dijaspore, mas medijske korporacije, itd., itd.,itd. Ima tu, naravno i nekoliko pojedinaca i organizacija koji su previše moćni u suvremenom svijetu, kao što su Chirac, Blair, Bush, Rumsfield, Putin, Mugabe, Mbeke i siguran sam da biste ih Vi mogli nabrojati još jako puno.
Koji su po Vama pozitivni, a koji negativni aspekti globalizacije na globalnoj i lokalnoj razini?
Na globalnoj razini globalizacija obećava relativno dobro osmišljen, organiziran i miran svijet. No, s druge strane, globalizacija nas također na globalnoj razini može dovesti do kraja svijeta. Iste ideje vladaju i na lokalnoj razini.
Do koje mjere multinacionalne kompanije utječu na globalizaciju u zemljama u tranziciji?
Ne valja na globalizaciju gledati isključivo kao ekonomski fenomen. Ja smatram da gobalizacija uz ekonomske ima i vrlo značajne kulturne, društvene i političke dimenzije.
Slažete li se s tvrdnjom da globalizacija zapravo predstavlja amerikanizaciju i zašto?
Ne, globaizacija sigurno nije rezultat amerikanizacije. To je tako ponajviše zbog toga što je Amerika (tj. SAD) sama proizvod globalizacije.
Globalizacija stvara bogatstvo na jednoj strani svijeta i siromaštvo na drugoj strani svijeta. Mi mislimo kako nas globalizacija isključivo ujedinjuje i spaja, a zapravo nas razdvaja, i po društvenom statusu, i po ekonomiji i politici. Kako zaustaviti tu podjelu svijeta na dva dijela?
Razmišljajući o globalizaciji na drugačiji, multidimenzionalan način, doživljavajući ju kao proces uključivanja. Uostalom, globalizacija je po mom sudu između ostalog i proces koji uključuje veliki broj ljudi koji se svakim danom uključuju u globalizacijske procese. Sjetimo se prošlogodišnjih prosvjeda u Škotskoj protiv vođa skupine G 7/8. Sudionici tih prosvjeda i te kako pridonose globalizaciji – što bismo mi nazvali globalizacijom odozdo.
Tko su po Vašem mišljenju dobitnici, a tko gubitnici tranzicijskih procesa?
Teško je decidirano odgovoriti na ovo Vaše pitanje. Pravilan odgovor bio bi da to varira od dekade do dekade.
Kako globalizacija utječe na demokraciju?
Globalizacija može imati demokratske ili autoritarne posljedice. U ovom trenutku ipak smatram da je na snazi vrlo snažna težnja u autoritarnom smjeru. To je tako djelomično zbog politke Trećeg puta.
Na koji način globalizacija utječe na našu lokalnu kulturu i identitet?
Globalizacija općenito vrlo jasno naglašava smisao lokalnog. Globalizacija ne smanjuje smisao lokalnog, već ga ohrabruje.
Prema vijestima sa svih strana svijeta, koračamo prema eri 'globalnog sela'. Kako će naš svijet biti društveno, politički i ekonomski uređen u budućnosti?
Uglavnom se ne slažem s uvriježenim stajalištem da se krećemo u smjeru 'globalnogsela'. Podsjećam da je Mc Luhan svojevremeno istaknuo da će 'globalno selo' biti vrlo prijeporna kategorija. Ustrojstvo budućega svijeta nepredevidivo je. ...
