George V. Campbell
Moramo poticati moralnost
Što Vi mislite o globa-lizaciji, kako biste ju defi-nirali i kada ona po Vama počinje?
Ja definiram globalizaciju kao (1) globalnu međuovi-snost i (2) svijest o toj međuovisnosti. Stoga se u svojoj definiciji globalizacije oslanjam na njenu obje-ktivnu komponentu (intera-kciju i pluralizam) i njenu subjektivnu komponentu (promjenu mišljenja kao rezultat pluralizma). U mojoj definiciji globalizacije slijedim profesora Rolanda Robertsona koji je bio moj mentor na doktoratu na Sveučilištu u Aberdeenu.
Globalizacija je po meni počela prije mnogo stoljeća, s nekim globalnim tendencijama vidljivima u drevnim pokušajima da se izgrade carstva, kao npr. Rimsko carstvo. A suvremena faza globalizacije po mom sudu počela je u Europi oko 1425. godine s počecima rađanja nacionalizma iz srednjovjekovnog transnacionalnog sustava. Najrecentnija faza globalizacije počela je oko 1960. godine, zajedno s buđenjem globalne svijesti i pojavom globalnih pokreta, kao što je pokret za zaštitu okoliša.
Koji su po Vama glavni akteri globalizacije?
Budući ja definiram globalizaciju kao proces koji uključuje međuovisnost i svijest o toj međuovisnosti, ja ju vidim kao proces koji ne može biti zaustavljen ni na jedan način, osim kakvom katastrofom, kao što je nuklearni rat. Brojni mehanizmi uključeni su u globalizirajući proces, kao što je rastuća dominacija zapadnjačkih vrijednosti, rastući politički trend demokracije (npr. Fukuyama: 'Kraj povijesti i posljednji čovjek'), globalna kapitalistička ekonomija, sukob civilizacija (Huntington) i mnogi društveni pokreti. Gore spomenute procese teško je zaustaviti, iako su neki od njih spriječeni i mogu biti zaustavljeni na nekim mjestima, kombinacijom vjerovanja i institucionalnih struktura. Kapitalizam bi, npr. mogao biti zaustavljen, kada bi nacija uistinu vjerovala nekom drugom sustavu, no pritisak globalnog tržišta nudi nam suviše primamljive prednosti i izazove tako da je trenutno teško zamisliti nešto drugo osim tog dominantnog sustava. Demokraciji se možemo suprotstaviti, ako nacija, kao npr. Muslimani, vjeruje da je demokracija korumpirana ili u nekom drugom slučaju sumnjiva te nacija gradi i uspostavlja društvene strukture kako bi joj se suprotstavila. To, naravno, ovisi isključivo o ljudima koji podupiru društvene strukture, jer vjeruju u ideje koje one predstavljaju.
Koji su po Vama pozitivni, a koji negativni aspekti globalizacije na globalnoj i lokalnoj razini?
Pozitivni aspekti globalizacije su: porast znanja, tolerancije, uživanje u prednostima koje druge države imaju, tehnološki razvoj (npr. medicinska tehnologija), učestalost putovanja, društvena mobilnost te gospodarski prosperitet.
Negativni aspekti globalizacije su : potkopavanje tradicija i vjerovanja; zanemarivanje različitosti među nacijama do te mjere da se svijetom širi kulturna hegemonija i sukob je vrlo izgledan; potkopavanje autoriteta nacionalnih država pod pritiskom prilagodbe globalnim standardima (ovo nije u tolikoj mjeri loše, ali čini se da proizvodi društveni preokret); širenje nekih nacionalnih društvenih problema na globalnoj razini; stvaranje globalnih društvenih problema, kao što je 'tragedija globalnog trećeg staleža'.
Što mislite o globalizaciji u zemljama u tranziciji?
Globalizacija će u konačnici, u dugoročnoj perspektivi, donijeti korist zemljama u razvoju, ali cijena koju će te zemlje za to platiti u kratkoročnoj perspektivi je nagla promjena i preokret, kao i sukob civilizacija i kultura, čiji rezultat se ne može sa sigurnošću predvidjeti.
Globalizacija stvara bogatstvo na jednoj strani svijeta i siromaštvo na drugoj strani svijeta. Mi mislimo kako nas globalizacija isključivo ujedinjuje i spaja, a zapravo nas razdvaja, i po društvenom statusu, i po ekonomiji i politici. Kako zaustaviti tu podjelu svijeta na dva dijela?
Kao prvo, smatram da kapitalizam, kao što su naveli Robert Fogel i Peter Berger, u svojoj početnoj fazi proizvodi veću nejednakost, ali s vremenom se ta nejednakost smanjuje. To je ohrabrujuće. Kao drugo, mislim da se mogu učiniti dvije velike stvari kako bi se smanjili učinci kratkotrajne nejednakosti, a te su stvari sljedeće, po redu njihove važnosti: 1. Moramo poticati moralnost, tako da ljudi dobrovoljno počnu tražiti dobre odlike u drugim ljudima: što će ublažiti najgore moguće posljedice kapitalizma. 2. Regulacija zajedno s međunarodnim organizacijama može spriječiti najgore učinke kratkotrajne nejednakosti.
Tko su po Vašem mišljenju dobitnici, a tko gubitnici tranzicijskih procesa?
Kada me pitate o tome tko su dobitnici, a tko gubitnici tranzicijskih procesa, moram reći da Zapad inicijalno profitira na mnogo načina, npr. u gospodarskom smislu. Ali, ja također smatram da je pitanje dobitnika i gubitnika mnogo složenije nego što se čini. U dugoročnoj perspektivi svi su dobitnici, uživajući u brojnim prednostima kao što je medicinska tehnologija za prevenciju (ili liječenje) AIDS-a; a svi su i gubitnici također, jer se svi suočavamo s brojnim lošim stvarima koje sa sobom donosi globalizacija, kao što je npr. širenje terorizma. Globalizacija nadalje donosi i neke trenutne prednosti državama u tranziciji, kao što je međunarodna pomoć, obrazovanje, poslovna stručnost i zaštita ljudskih prava, zahvaljujući međunarodnoj svijesti o tome što se događa određenoj naciji.
Na koji način globalizacija utječe na našu lokalnu kulturu i identitet?
Globalizacija (1) ima tendenciju potkopavanja lokalne kulture i identiteta, (2) može ih ojačati i (3) pokušava ih izložiti globalnim standardima, proizvodeći tako potragu za globalnim standardima.
Mogu li zemlje u razvoju jednako uspješno kao i razvijene zemlje lansirati brand za cijeli svijet, lanac restorana kao što je Mc Donald's? Kako izabrati proizvod koji će nas na najbolji mogući način predstavljati na globalnoj sceni punoj svjetski poznatih, afirmiranih i vrlo uspješnih brandova?
Smatram da zemlje u razvoju imaju svoju šansu na globalnom tržištu. Uspjeh je moguć. Najbolji način da se uspješno lansiraju novi lokalni brandovi na globalno tržište te da na tom tržištu i uspiju je da se potraže savjeti stručnih ljudi, koji imaju bogato iskustvo u poduzetništvu na globalnoj razini te da s tim stručnjacima zajedno radimo kako bismo u potpunosti ovladali procesom uspijevanja na svjetskom tržištu. UN već ima neke programe koji pomažu, financiraju i educiraju ljude za malo poduzetništvo, ali možda bi se UN mogao pozabaviti i idejom o lansiranju novih brandova sa svih strana svijeta...
