Elia Patricia Pekica Pagon
Gdje je ISTINA?
Piše
Elia Patricia PEKICA PAGON
Tema ovog broja Epohe je globalizacija. O njoj se u svijetu, a i kod nas govori i piše vrlo mnogo i na najrazličitije načine. Neki je autori doživljavaju vrlo pozitivno, dok drugi globalizaciju doživljavaju kao izrazito nehumanu, jer se, kako oni tvrde, mnogi globalizacijski procesi odvijaju pod krinkom humanosti, zbližavanja, suživota i općeg prosperiteta. Gdje je istina? Teško pitanje koje nudi puno odgovora i stajališta. Koje je pravo? Teško je reći. Mnogi tvrde da se ona u gotovo svim zemljama svijeta odvija uz punu podršku najviših političkih struktura, koje multinacionalnim kompanijama kao jednom od glavnih aktera globalizacije, omogućavaju brz i nezaustavljiv put do velikih profita. Zbog toga u globalizacijskim procesima vide samo negativne učinke. To je posebno, po mišljenju tih antiglobalista, vidljivo na političkom, gospodarskom, kulturnom i ekološkom planu.
Od pozitivnih aspekata globalizacije njezini zagovaratelji vide u razvoju novih tehnologija, posebno telekomunikacijskih, medicinskih i transportnih. Zatim u pomoći razvijenih zemalja zemljama u razvoju i u zajedničkim akcijama djelovanja prilikom velikih iznenadnih prirodnih katastrofa i epidemija te u razvoju globalne ekološke svijesti i nadopunjavanju kultura. O štetnim utjecajima globalizacije u Hrvatskoj, njezini protivnici govore isključivo crnim tonovima. Premsa njihovom mišljenju, mi smo rijedak primjer države i naroda koji se tako sluganski odnosi do naših kolonizatora i koji se gotovo s veseljem odričemo svega što se može nazvati hrvatskim običajima, hrvatskom tradicijom, hrvatskom kulturom, hrvatskom poviješću, hrvatskim jezikom, hrvatskom hranom itd.itd.
Naši političari sve češće moraju po svoje mišljenje u Bruxelles, London, Washington, Moskvu ili neki drugi centar političke i gospodarske moći. Po dobivenim domaćim zadaćama mi se striktno moramo, u rješavanju datih nam zadataka pridržavati njihove metodologije. U koliko se pokušavamo iskazati kao mudar i inventivan narod, istog trenutka dobivamo packe, koje nas odmah vraćaju u poziciju poslušnih izvršitelja zadanih nam zadataka. Ti kritičari se opravdano najnegativnije izražavaju o amerikanizaciji, odnosno o vesternizaciji Hrvatske.
Što se, pak, tiče EU-a i NATO-a, mnogi naši znanstvenici, gospodarstvenici i umjetnici misle da je hrvatska politika na tom planu potpuno zakazala. Najprije smo, tvrde oni, trebali izgraditi pravnu državu s jasnom strategijom razvoja i tek onda razmišljati o tome koliko su nam i, da li su nam uopće NATO i EU potrebni. Normalno, ima i onih koji misle potpuno drugačije i koji u tim integracijama vide spas za Hrvatsku.
Na globalnom planu, svjetski antiglobalisti tvrde da globalizacija svijetu sve više prijeti podjelom na ekonomski moćne i ekonomski podređene. Ta podjela će u skoroj budućnosti dovesti do potpune polarizacije, bogati Sjever -siromašni Jug, i bogati Zapad i siromašni Istok. Istodobno, u dijelu ljudi prema mišljenju Novozelanđanke Jillian De Beer, «stvorio se prirodan otpor prema takvome svijetu i sazreli su uvjeti za stvaranje paralelnog pomaka ka svijetu ideja, kreativnosti, inovacija i redizajniranja sustava vrijednosti. U svijetu se stvara potpuno novi okvir za identitet zajednice koji zahvaća sve pore svih društvenih sfera, od vlade do industrije zabave, dizajna, arhitekture, ekologije… Naravno, takvi se pomaci događaju lokalno, a ne globalno, ali oni su dobar putokaz za globalno društvo. Nešto takvo nastalo je u posljednjih dvadesetak godina na Novom Zelandu.» (iz razgovora Jillian de Beer s Tanjom Jakovčev)
Da li su ratovi i velike svjetske krize iza nas, ili dolaze novi, neizbježni sukobi civilizacija i još veće socijalne krize, ili će, pak, svijetom konačno zavladati mir, jednakost i sveopće bagostanje, o svemu tome, kako o toj problematici promišljaju i govore neki od poznatih hrvatskih i svjetskih autoriteta, pokušala sam saznati u razgovorima s tim dragim ljudima i dio tih promišljanja i njihovih projekcija budućnosti odlučila sam podijeliti s vama. Moj najnoviji intervju na temu globalizacije, koji sam obavila s istaknutim autorom i znanstvenikom Joelom Bakanom, profesorom prava na Sveučilištu British Columbia, objavljujemo u cijelosti, a sve ostale kao izvode iz opširnijih razgovora. Svima njima od srca zahvaljujem na njihovom odazivu i spremnosti da u razgovoru sa mnom pokušaju rasvjetliti neke od bitnih problema globalizacijskih procesa kod nas i u svijetu.
