David Dollar
Globalizacija potiče inovaciju i rast
Kako Vi, gospodine Dollar, gledate na globalizaciju?
Globalizacija je rastuća gospodarska, društvena i politička integracija među narodima.
Počela je pojavom ljudske vrste, a odvijala se u valovima. Najrecentniji val počeo je oko 1978. godine s početkom kineske reforme i njezina otvaranja prema svijetu.
Glavni akteri globalizacije su ljudi, organizirani u različitim kolektivnim grupacijama, kao što su lokalna vlast, centralna vlast, međunarodne organizacije, nevladine organizacije, korporacije, sindikati...
Koje su po Vama poziti-vne, a koje negativne strane globalizacije?
Rastuća ekonomska integracija stvara veća tržišta i bolju podjelu rada, tako da globalizacija potiče inovaciju i rast. Od 1978. godine svijet je doživio nevjerojatno smanjenje siromaštva, potaknuto tim brzim rastom i napretkom. Stoga slobodno možemo reći kako globalizacija u određenom smislu cijelom svijetu donosi čistu ekonomsku korist. Istovremeno, ona donosi stres pojedinim zanimanjima i društvima, posebno nestručnoj proizvodnji i nedovoljno osposobljenoj radnoj snazi u razvijenim zemljama Europe, SAD-a i u Japanu. U kulturnom smislu, mnogi ljudi pozdravljaju poticaj do kojeg dolazi posredstvom interakcije raznih kultura, iako se neki ljudi boje da će njihova kultura biti preplavljena onim dominantnijima.
Kako globalizacijski procesi utječu na zemlje u tranziciji?
Tranzicija je kao proces, od centraliziranog planiranja do tržišnog sustava, vrlo teška i zahtjeva razvijanje jednog složenog niza institucija. Mnogi aspekti globalizacije olakšavaju taj razvoj, iako se također događa da se u globaliziranom svijetu političke greške puno strože i ozbiljnije kažnjavaju nego u jednom zatvorenom gospodarskom okruženju.
Mnogi teoretičari globalizacije, uz WTO, MMF, Svjetsku banku, NATO i ostale aktere globalizacije smatraju multinacionalne kompanije vrlo važnim čimbenicma globalizacije. Što Vi mislite o ulozi MNK u globalizacijskim procesima?
Multinacionalne kompanije (MNK) mogu pomoći zemljama u razvoju gradeći određene institucije koje su na tom tržištu potrebne, posebno računovodstvene servise, institucije za financijske usluge i telekom. Moram naglasiti da ne zastupam stajalište da MNK imaju jak utjecaj na politiku, osim u nekim malim ekonomijama koje ovise o resursima. U većim zemljama Istočne Europe čini se da vrlo snažna demokracija određuje politiku i stvara jak pravni i regulacijski okvir tržišnog poslovanja.
Kada ne bi bilo riječi globalizacija, da li bi riječ amerikanizacija bila adekvatna zamjena tog pojma?
Ključna činjenica najrecentnijeg vala globalizacije je da se zemlje u razvoju po prvi put otvaraju stranoj trgovini i ulaganjima. To znači da se Kina, Indija, Brazil, Mexico i ostale zemlje u razvoju pojavljuju kao glavni globalni igrači u tehnologiji, politici i kulturi. Danas živimo u znatno uravnoteženijem svijetu nego što je to bilo prije 1978. godine. Utjecaj SAD-a na ostatak svijeta će, prema predviđanjima stručnjaka, postepeno opadati usporedo s rastom utjecaja zemalja u razvoju i njihove težine u svjetskom sustavu, tako da možemo slobodno reći da je globalizacija upravo suprotan pojam amerikanizaciji.
Donosi li globalizacija krizu zemljama u razvoju?
Globalizacija predstavlja ekonomske i političke izazove. Ako napravite greške u ekonomskoj politici, bit ćete vrlo brzo kažnjeni u integriranom svijetu. Ta činjenica stavlja ogroman pritisak na političare da ispravno postupaju. Istovremeno, integrirani svijet je puno mirniji svijet, tako da bi velike krize u obliku ratova i građanskih nemira trebale postati rjeđe.
Kako gledate na nejednakosti koje nam donose globalizacijski procesi?
Od 1978. godine na ovamo globalna nejednakost se smanjila, jer su se siromašni dijelovi svijeta razvijali puno brže od već razvijenih zemalja. Ukupan broj ekstremno siromašnih ljudi na svijetu, onih koji žive s manje od 1 dolara na dan, rastao je sve do 1980. godine. Od 1980. godine broj najsiromašnijih ljudi smanjio se za 400 milijuna. Globalizacija je dobra prema siromašnima, posebno u Aziji, koja je najintegriraniji dio razvijenog svijeta. Problem Afrike leži u njenoj nedovoljnoj, a ne u njenoj pretjeranoj integraciji.
Veliki dobitnici tranzicijskih procesa su velike zemlje u razvoju, kao što su Kina, Indija, Brazil i Mexico. U globalizaciji je teško naći gubitnike. Kratkoročno gledano integracija je prouzročila probleme nekvalificiranoj radnoj snazi u Europskoj Uniji i SAD-u. Ali zemlje kao što su Velika Britanija i Nizozemska pokazale su da pojačana socijalna politika u kombinaciji s fleksibilnim tržištem i te kako može dati rezultate po kojima gotovo svi dobivaju.
Gledate li na globalizaciju kao na demokratski proces?
Zajedno s najrecentnijim valom globalizacije, došlo je i do jakog bujanja demokracije diljem svijeta, tako da se čini da demokracija i gospodarska integracija idu ruku pod ruku. Naravno, uvijek postoje iznimke. Osvijesti li globalizacija ljude o svim opcijama koje im nudi, povisi li dohotke i stvori li srednju klasu, tada bismo mogli reći da globalizacija vjerojatno podupire demokraciju...
