Početna stranica

Uvodnik

Otto Reisinger

Mirko Ilić

Edvin Jurin

Marko Pekica

Boris Ljubičić

Nela Milijić

Douglas Holt

Davor Bruketa

Zvonimir Pavlek

Goran Hržić

Isabela Bonyjaj

Elia Patricia Pekica Pagon

Lonely Planet

Edo Osredečki

Slavica Marković

Nikica Petrak

Burton Morris

Slavko Antunović

Milorad Bibić Mosor

Vladimir Kos

Zlatko Tomičić

Josip Špehar

Leonardo Blažević

 

 

Philip Morris, tvornica brandova ikona
/o brandu smo razgovarali s Goranom Hržićem, direktorom prodaje Philip Morris-a za centralno - južnu Europu/

Piše Goran HRŽIĆ
Suvremeni marketinški teoretičari o brandu otprilike govore ovako: brand ili robna marka može predstavljati osobu, proizvod, uslugu, grad, regiju, državu - sve. Mnogi stručnjaci i nemanji broj sasvim običnih ljudi više ne govore o imageu proizvoda, usluge ili osobe. Danas se sve potpisuje jednostavno brandom.
Kako Vi gledate na to gospodine Hržiću?

Razvojem svjetske ekonomije i tehnološkim napretkom, diferencijacija proizvoda po njegovim tehničkim svojstvima postaje sve teža. Istovremeno pojam branda dobiva na važnosti i već je postao fenomen modernog društva. Brand povezuje osobu s proizvodom na emocionalnom i sociološkom nivou, ali isto tako garantira kvalitetu i inovativnost. Naravno, različite vrste brandova imaju i svoje posebnosti, nešto što samo taj brand može dati, učiniti i osigurati.

Kako Philip Morris spašava vrijednost svojih brandova u vremenu sve strožih zakonskih mjera koje onemogućavaju bilo kakvo propagiranje cigareta i njegovanje potrošačeve lojalnosti vašim brandovima?
Philip Morris kao vodeći međunarodni proizvođač cigareta, ima trenutno 7 od 16 najjačih svjetskih brendova cigareta. Smatram da ako su zakoni razumni i dosljedno se provode, mi ćemo moći diferencirati svoje brendove kod odraslih pušača kroz atribute naših proizvoda. Prvenstveno je tu kvaliteta dobivena vrhunskom tehnologijom i najvišim standardima proizvodnje. Zatim su tu okus i aroma koji su rezultat znanja i tradicije i, konačno postoji cijeli niz vrijednosti koje su svojstvene samo Marlboro-u.

Predstavlja li, prema Vašem mišljenju, Marlboro još uvijek simbol individualnosti, slobodoumnosti i mušk osti...?
Ni četiri najjača konkurenta Marlboro-u u svijetu danas, skupa ne mogu dostići Marlboro po prodaji pa tako i vrijednosti. Marlboro je simbol mnogih vrijednosti. Njegova simbolika je slojevita i preduboka da bi ga se okarakteriziralo samo kroz vrijednosti koje vi navodite. Meni osobno on je simbol svega navedenog ali i tradicije, snage, emotivnosti itd. dok u našim istraživanjima on pokazuje cijeli niz inih vrijednosti.

Koliko i kako multinacionalne kompanije nude svojim djelatnicima van Headquartera mogućnost sudjelovanja u izgradnji određenog branda? Naime, uvriježeno je mišljenje da Headquarteri multinacionalnih kompanija gotovo vojnom disciplinom sputavaju i onemogućavaju bilo kakav kreativni doprinos ljudi na novim tržištima u njegovanju i izgradnji njihovih brandova. Kritičari takvog krutog ponašanja multinacionalnih kompanija tvrde da je lokalnim djelatnicima omogućeno jedino biti poslušan, lojalan i prestrašen. Kako je to u Philip Morrisu i da li je i to dio Vašeg korporacijskog image-a (branda)?
Marlboro je globalni brend i on se prvenstveno gradi na globalnom nivou. Međutim, kako sam već naveo, on je toliko slojevit i daje toliko mogućnosti da je moguće prilagoditi strategiju i pojedine aktivnosti svakom tržištu, a istovremeno ne odstupati od globalnog pozicioniranja.

Kako ste Vi doživjeli zagrebačku konferenciju na kojoj ste govorili o brandu Philip Morrisa?
Ovo je prva konferencija ovakve vrste na kojoj sam govorio od mog povratka u Hrvatsku prošle godine, tako da mi je teško usporediti sa sličnim događanjima u Hrvatskoj, ali u odnosu na nekakav standard viđen u ostalim tranzicijskim zemljama, mogu reći da je zagrebačka konferencija bila vrlo dobra. Osobno sam vrlo zadovoljan kvalitetom prezentiranog materijala.

Kako Vas se dojmilo predavanje Douglasa Holta i što mislite o njegovim principima kulture brandinga?
Douglas Holt je razvio jednu vrlo interesantnu tezu koja objašnjava puno toga iz pomalo neobičnog kuta gledanja. On je pokazao da i povijesni, sociološki i kulturološki utjecaji imaju važnu, pa čak i odlučujuču ulogu u stvaranju ikona. Razlika između brenda i ikona je stoga ogromna i uglavnom nedostižna.