Početna stranica

Uvodnik

Otto Reisinger

Mirko Ilić

Edvin Jurin

Marko Pekica

Boris Ljubičić

Nela Milijić

Douglas Holt

Davor Bruketa

Zvonimir Pavlek

Goran Hržić

Isabela Bonyjaj

Elia Patricia Pekica Pagon

Lonely Planet

Edo Osredečki

Slavica Marković

Nikica Petrak

Burton Morris

Slavko Antunović

Milorad Bibić Mosor

Vladimir Kos

Zlatko Tomičić

Josip Špehar

Leonardo Blažević

 

 

BRANDomanija

Piše Elia Patricia PEKICA PAGON
U svijetu marketinga, brand je simboličko utjelovljenje svih informacija povezanih s pojedinim proizvodom ili uslugom. Brand obično uključuje ime, logo i ostale vizualne elemente, kao što su slike i simboli (znakovi). Brand također uključuje cijeli niz očekivanja koji se dovodi u vezu s određenim proizvodom ili uslugom, a koji se javlja u mislima ljudi. Ovdje mislimo na zaposlenike određene tvrtke koja je vlasnik branda o kojem govorimo, distributere tog branda, prodajno osoblje, dobavljače i sve ostale sudionike tržišnog poslovanja, a na kraju i na samog kupca koji je donosioc odluke o kupnji, konzumaciji, a kasnije ponovnoj kupnji proizvoda ili usluge i, u slučaju zadovoljstva proizvodom i uslugom - trajnoj odanosti pojedinom brandu.

Brand nije samo proizvod ili usluga nego cijeli niz okolnosti, znak vremena u kojem živimo, dio naših uspomena i obilježje naših trenutaka. Brandovi su svuda oko nas i neizbježni su, neki su kratkotrajni, neki dugotrajni, neki uspješni, neki neuspješni, a njihova sveprisutnost urodila je društvenom pojavom brandiranja svega, pa i društvenog i osobnog stila, s krajnim ciljem - izgradnjom svog osobnog branda. Brand je više nego stil, brand je sve što mi jesmo i sve što činimo. Brand je odabir naočala, frizure, CD-a, mobitela, auta, religije, mjesta stanovanja, prijatelja, turističkih odredišta, kućnog ljubimca, životne filozofije. Brand je i yoga, i budizam, i taoizam, i Rim, i globalizacija, i rock, i subkultura, i netokracija / konzumatrijat, i tehnokracija, i nihilizam, i romantizam, i Fellini, i New York, i kloniranje, i Nietzsche, i Burt Simpson i Elvis Presley. Brand je stvar osobnog odabira brandiranog pojedinca ili brandirane grupe ljudi. U svakodnevnoj uporabi riječ brandirati sve više znači odrediti konačno značenje bilo čega i bilo koga. Puno je teže izgraditi individualni, nego grupni brand. Uklopiti se u već postojeću struju sljedbenika bilo kojeg izma (glazbenog ili literarnog na primjer), puno je lakše nego stvoriti novi izam, novu glazbu, novo djelo i biti jedinstvena – brandnew pojava. Pripadnost grupnom brandu moguća je ukoliko smo spremni na kompromis i zatomljavanje vlastitog ega, ali u trenutku kada neka osoba kao pripadnik grupe počinje odskakati od ostatka grupe, ona svjesno ili nesvjesno odabire svoj put prema izgradnji individualnog branda, koji će možda jednog dana postati i kolektivno prihvatljiv brand. U trenutku dok je živio i stvarao Andy Warhol, nije znao da će ga jednog dana zvati ocem pop arta i da će imati toliko sljedbenika. Njegova osoba i djelo rezultirali su warholovskim popkulturnim umjetničkim izrazima i nizom štovatelja pop arta. U rađanju, razvoju i životu nekog proizvoda, usluge, stvarne ili izmišljene osobe ili samog postojanja nekog mjesta na svijetu, dogodi se jedan čaroban trenutak koji je teško odrediti, a to je onaj trenutak u kojem nekom proizvodu, filozofiji, usluzi, osobi ili mjestu počinjemo vjerovati, onaj trenutak u kojem mu se počinjemo vraćati, kada nam počinje nedostajati i kada ga jednostavno počinjemo voljeti. Jedna ovca i jedan pastir na proplanku lijep su prizor, a stado ovaca koje svakim danom postaje sve brojnije na čelu kojeg je pastir na slikovit način kazuje o trenutku u kojem proizvod, usluga, osoba ili mjesto postaje naš guru, a mi njegovi brojni sljedbenici. Taj trenutak je teško odrediti, kao što je teško odrediti početak prijateljstva ili zaljubljenosti, ili pak same ljubavi… Kada smo već duboko u ljubavi, reći ćemo da ne znamo u kojem smo točno trenutku neku osobu zavoljeli. Ako prijateljstvo ili ljubav prestanu, rađaju se uvijek nova prijateljstva i nove ljubavi, a tako je i s naklonošću prema stvarima, proizvodima i uslugama. Znam neke ljude koji ne mogu čuti pjesmu za vrijeme koje su prekidali vezu u nekom lokalu, jer ta pjesma im vraća tužne emocije i ima negativne podražaje po njihovu trenutnu životnu učinkovitost. Što možemo primijetiti? Čuli smo puno teoretiziranja i pročitali puno knjiga na temu emocionalnog brandiranja… Stručnjaci pokušavaju stvoriti potencijalne brandove koje ćemo voljeti, tj. proizvode koji će možda jednog dana osvojiti laskave titule brandova, ali o tome ne odlučuju oni, već konzumenti. Kreatori brandova definiraju brandove i brandiranje, a konačna definicija dolazi s tržišta koje je vrlo osjetljivo i koje se mijenja iz dana u dan, a koje jedino nekom proizvodu, usluzi, osobi ili mjestu može nadjenuti titulu BRANDA. Da, brandiranje je izjednačavanje emotivne naklonosti prema ljudima s naklonošću prema dragim stvarima, proizvodima, mjestima, uslugama. Oči, uši, ruke, srce, svaki dio našeg tijela i naše duše osjetljiv je na podražaje. Poznajem jednog čovjeka koji toliko voli Häagen-Dazs sladoled, da dok o njemu priča imaš osjećaj da govori o nekoj njemu dragoj osobi. Svatko tko je i jednom čuo njegovu priču o tom sladoledu...