Početna stranica

Uvodnik

Otto Reisinger

Mirko Ilić

Edvin Jurin

Boris Ljubičić i Mirko Ilić

TOP stipendija

Stil korporativnih protokola

PR

Koje dobre šuze!

Studio Rašić

Haaška škola

Portugal

Marija Braut

Vladimir Kos

Milorad Bibić Mosor

Historia Reducta

Noam Chomsky

K11

 

 

Koje dobre šuze!

Pišu Vesna ZORIĆ i Aida BRENKO
Izložbom «Koje dobre šuze!» Šetnja kroz povijest obuće, željeli smo upoznati širu javnost s različitim značenjima obuće. Štiteći nogu od klimatskih nepogoda ili opasnog terena, obuća je tijekom povijesti postala sastavni dio čovjekova života pa nam njezina povijest otkriva i dio povijesti čovječanstva. Vrsta i naziv materijala od kojeg je obuća napravljena, njezin oblik i ukras ili način izradbe, daju nam niz podataka za razumijevanje kulturnih, gospodarskih i političkih prilika u određenom razdoblju. Zbog mnogovrsnosti obuće ona je podijeljena u više zasebnih cjelina. Nastojali smo je predočiti u vremenskom slijedu, ali istodobno ističući njezine funkcije. Zahvaljujući vanjskim znacima, obuća postaje simbol identiteta – spolnog, dobnog, vjerskog, profesionalnog ili etničkog. Zbog toga su tijekom povijesti često donošeni propisi o načinu obuvanja pojedinih kategorija stanovništva, bilo u obliku zakonskih odredbi ili nepisanih, ali od zajednice prihvaćenih pravila. S prvim građanskim revolucijama bespredmetnima postaju propisi koji potječu iz prethodnih uređenja, a obilježavanje razlika poprima drugačije oblike. Društvena elita mogla je ostvariti svoju ekskluzivnost isključivo robom vrhunske kvalitete i sezonskim promjenama mode. Današnji razvoj industrije i dizajna kao i razvoj trgovačke mreže otvaraju široke mogućnosti pa svatko može izabrati onu obuću koja služi zadovoljavanju njegovih potreba, a u skladu s ekonomskim mogućnostima, dobi, društvenim položajem i osobnim estetskim mjerilima.
U slikovnim prikazima ljudi, obuća se razabire već u razdoblju paleolitika, pred približno 15.000 godina. Neki antropolozi smatraju da slabljenje kostiju nožnih prstiju nije stupanj u evoluciji čovjeka već posljedica nošenja obuće, te da je započelo pred 26 -30.000 godina. S obzirom na alate kojima se čovjek kamenoga doba služio, bila je to jednostavna i praktična obuća načinjena od materijala biljnog i životinjskog podrijetla. Za stopalo se drži obavijena remenjem provučenim između nožnih prstiju i pak remenjem provučenim kroz proreze uz obod njegova uzvinutoga ruba. Ovome posvuda raširenom tipu najjednostavnije jednodjelne obuće, pripadaju i naši opanci, što su se u brojnim suvrsticama održali sve do danas. Najstariji oblici obuće iz prethistorijskog vremena ilustriraju modeli obuće vučedolskih idola koji potječu iz bakrenog doba. Osobito je upečatljiva čizmica iz Sarvaša.
Obuću poznaju gotovo sve rane civilizacije. Ona je oznaka visokih slojeva, položaja i časti dok je puk uglavnom bosonog. Tako je bilo i u Egiptu gdje su se sandale izrađivale od papirusa, a potplat takve sandale može se vidjeti na izložbi. Zanimljivo je da su Egipćani i Rimljani lica svojih neprijatelja crtali na potplate sandala kako bi u hodu doslovce gazili po njima. Božanstva grčkoga panteona u najranijem razdoblju prikazuju se bosonoga, a s vremenom im se pridodaje obuća čiji se oblici povezuju s njihovom djelatnošću. Na primjerima vrste obuće u kojoj su na grčkim i rimskim spomenicima predstavljeni Hermes (Merkur) i Artemida (Dijana) te su promjene veoma očite. Razvijajući umijeća, tehnike i obrte pod utjecajem svojih sjevernih i južnih susjeda, Rimljani su od najranijega razdoblja svojega kraljevstva usavršavali postupke štavljenja i preradbe kože. Iz već poznatih oblika ondje će se stvoriti čuvena obuća rimskih legionara caliga koja se uz replike rimskih sandala također može vidjeti na izložbi.
I danas se u mnogim područjima Europe, Afrike, Južne Amerike, u zemljama Bliskog i Dalekog Istoka održavaju nepromijenjene tehnike izradbe obuće od raznovrsnih materijala i namjena u oblicima što se stoljećima ne mijenjaju: sandale od drva u Indiji, od rižine slame u Kini i Japanu, od palmina lišća i papirusa u Egiptu, od biljke sisala u Južnoj Americi, od juke u Meksiku itd., što potvrđuje i brojna izložena vaneuropska građa.
O obući u Hrvatskoj tijekom Srednjeg vijeka svjedoče različiti prikazi vezani uz sakralno graditeljstvo. Prikazana obuća sa šiljato oblikovanim prstima, priljubljena uz nogu uklapa se u opće europske trendove obuvanja...