Stil korporativnih protokola
Komplementarnost suvremenih korporativnih protokola
Piše Edo OSREDEČKI
U takozvanom običnom životu, ali i u nekim (humanističkim) znanostima udomaćio se pojam STIL, pod kojim podrazumijevamo uglavnom istovrsnu oblikovanost jedinstvenih namjerno zadanih sadržaja. Pojam se rabi kod karakterizacija fizičkih osoba, ali i preciznijem određivanju aktivnosti pravne osobe, to jest poduzeća, odn. korporativne organizacije, ali i neprofitne ustanove i slično. Pojam "stil" započinje i završava kod pojedinca, odn. njegove osobnosti. Zato često rabimo posuđenicu iz područja književnosti, onu poznatu Buffonovu rečenicu: "Stil to je sâm čovjek". U suvremenom trivijalnom razgovoru i šiparica će reći: "On (ili ona) ima stila." Ili "Nema stila." Dakle, pojam stil u uskoj je vezi s nečim što definira pojam djelovanja u nekoj stvari, osobi ili korporativnom/ društvenom sustavu.
Neke odrednice
Prosječno obrazovanoj osobi pojam stila ne će biti stran — tim više što prepoznaje konotaciju "stila" iz posuđenih područja, prvenstveno iz umjetnosti. Ne treba biti čak posebno obrazovan da bi se, na primjer, razaznala razlika u stilu pripovijedanja C. Dickensa od L.Tolstoja, W. Faulknera od N. Mailera ili načina V. Cara Emina od A.Kovačića, M. Krleže od N. Fabria, J.W. Goethea od E.M. Remarqua, J. Londona od J.D. Passosa i A. Christie od J.Le Carrea... Isto tako je u glazbi; i površan poznavatelj će razlikovati W. A.Mozarta od L. v.Beethovena, G. Verdija od R. Wagnera i G.Gershwina od E.H.Griega. A pogotovo će u slikarstvu vidjeti očite razlike između V. v. Gogha i H. de Toulouse Lautreca, P. Gauguina od P.A.Renoira, P. Kleea od O. Kokoschke, V. Gecana od V. Bukovca, J.. Račića od M. Veže, V. Nevjestića od J. Knifera i sl.
I u nezaobilaznoj politici govorimo o stilu pojedine osobe, ili političke stranke, a još od davnih vremena bilježilo se kojim stilom upravljaju pojedini vladari. Odnosno, koji su borbeni stil primjenjivali u ratovanju. Prijenos ovog potonjeg na suvremeno poslovanje vrijedi svakako zanemariti, bez obzira na gledišta nekih zapadnih gurua, tj. da se stranke u poslovanju određuju kao strane u ratu. Takav neprijateljski protokol trebalo bi izbjegavti pod svaku cijenu — osobito u situacijama u kojima se tvrtka ili ustanova želi dugoročno predstaviti kao pouzdan brend s visokim javnim ugledom.
Uvjetna podjela
Dakle, pojednostavljeno — stil je način na koji funkcionira poslovni i društveno legitiman subjekt prema vanjskoj i unutarnjoj javnosti. Jedna od uvjetno prihvatljivih i općenito prepoznatljivih podjela bila bi na okolnost ukupnog djelovanja/ stila korporativnog subjekta prema javnosti:
A) = Otvoreni (Transparentni)
B) = Prividno otvoreni (Ograničeno javni)
C) = Zatvoreni (Hermetični)
A) Sustavi koji preferiraju transparentno/ otvoreno poslovanje, djeluju informativno na širokoj osnovi uglavnom kroz sljedeće prijenosnike:
— Internetom (maksimalno pristupne web stranice), prakticiraju publicirati tiskana godišnja izvješća (engl. annual raport) za selektivnu i neselektivnu publiku (po zahtjevu i bez zahtijeva); Otvoreni su prema unutarnjoj javnosti i vode računa o svojim djelatnicima te maksimalno objektivno kontroliraju i sankcioniraju sve negativne pojave u muđuljudskim odnosima; Dobro reagiraju na upite, prigovore i reklamacije; Imaju i održavaju visoke civilizacijske kriterije u svojoj struci; Njihova percepcija u javnosti je gotovo uvijek pozitivna zahvaljujući ustrajnosti poštivanja dobro usklađenih korporativnih protokola.
B) Prividno otvoreni stil djeluje sa "zadrškom" prema vanjskoj javnosti, a upravljačka struktura nastoji funkcionirati na distanci od zaposlenika; Mogu ali ne moraju voditi politiku skrivnja pravih informacija od unutarnje i vanjske javnosti; U odnosu sa zaposlnicima daju prednost pritisku i vrlo rijetko reagiraju na primjedbe djelatnika glede socijalnih devijacija (seksualno i drugo uznemiravanje te ciljani psihološki pritisak /engl.mobbing/); Više koriste pristup kazne i zabrane, a manje pohvale i nagrađivanja; Kod isplate preferiraju rezultate bez obzira na način provedbe na licu mjesta ili terenu, te su manje osjetljivi na pritužbe kupaca i korisnika, pa uglavnom nisu skloni javnoj isprici.
C) Ovaj (hermetični) pristup je, nažalost, najprisutniji u tranzicijskoj stvarnosti, a prevladava i u svim drugim suvremenim poslovnim kulturama i podnebljima; Svjesno ili nesvjesno promovira darvinistički pristup; Izbjegavaju se razmatranja kupčevih/korisnikovih prigovora; Pruža maksimalnu zaštitu svojih javno kompromitiranih djelatnika na štetu korisnika pod cijenu iskrivljavanja i krivotvorenja činjenica (njihovo polazno geslo nije "Kupac je upravu", nego obrnuto "Kupac nije nikada u pravu."); Njihova adresa i podaci ne mogu se uvijek lako naći na internetu, a u poslovnoj dokumentaciji se skrivaju iza nepostojećih ili teško dostupnih adresa; U natječajima za radna mjesta, preferiraju svoju ili tuđu e-mail adresu, ne daju broj fiksnog telefona (ponekad je to samo broj teško dostupnog mobitela),a pri sklapanju radnog ugovora rabe formulacije koje oštećeni djelatnik teško može oboriti na sudu; Imaju razvijeni sustav pravne (samo)zaštite, koja pretežito djeluje na iznalaženju zakonskih nedorečenosti i načina procesuiranja na štetu oštećene protustranke; Načelno izbjegavaju odgovore oštećenim kupcima/ korisnicima u javnim medijima, a kad su prisiljeni reagirati, Čine to s takvom odstupnicom da dobiju na vremenu (npr. "u idućem priopćenju obavijestit ćemo javnost", ili “kupcu ćemo u primjernom roku poslati na?u obavijest"), jer računaju sa zaboravljivošću i nanosom novih informacija koje brišu stare pa "zaborave" na sporni predmet; Uglavnom ne reagiraju na upite i nisu osjetljivi na dopise, mailove i telefonske pozive; Otvaraju dodatno nova poduzeća ili obrte na tuđa imena na koje, tobožnjim kompenzacijama te cesijama i sl. prebacuju novac, tako da u slučaju ovrhe ne moraju platiti obveze svojim zaposlenicima ili vjerovnicima; Registriraju tvrtku na jednoj adresi, a stvarno posluju s druge koju je teško locirati/ naći, ili uopće nisu nazočni na službenoj adresi; Posjeduju više računa, na koje prebacuju novac kako im to ...
