Nova knjiga
GRAMATIKA hrvatskog jezika za gimnazije i visoka učilišta / sintaksa, morfologija, fonologija /
U Zagrebu je 31.siječnja 2006. godine u velikoj dvorani Školske knjige u Zagrebu uz prisustvo velikog broja znanstvenika, društveno političkih djelatnika, profesora i studenata predstavljena Gramatika hrvatskoga jezika autora prof.emer.dr.sc.Josipa Silića i prof.dr.sc. Ive Pranjkovića. Knjigu su predstavili predsjednik Uprave Školske knjige Ante Žužul, prof.dr. sc. Marko Samardžija. voditelj katedre za hrvatski standardni jezik, Odsjek za kroatistiku, Filozofski fakultet u Zagrebu, dr.sc. Marija Znika, znanstvenica suradnica Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, doc.dr.sc. Bernardina Petrović, Odsjek za kroatistiku, Filozofski fakultet u Zagrebu, autori prof.emer. dr.sc. Josip Silić i prof.dr.sc. Ivo Pranjković, Odsjek za kroatistiku, Filozofski fakultet u Zagrebu i urednica mr.sc. Anuška Nakić. Nazočni gosti nisu propustili priliku kupiti ovu vrijednu knjigu uz prigodan popust.
JOSIP SILIĆ I IVO PRANJKOVIĆ o GRAMATICI
Ova gramatika, koja je ponajprije namijenjena uporabi u gimnazijama i visokim učilištima, koncipirana je nešto drukčije nego dosadašnje školske gramatike hrvatskoga jezika, pa je o tome potrebno reći nekoliko riječi i u ovome predgovoru.
Fonološka je problematika ovdje podređena morfologiji, pa se zato govori u prvome redu o funkcionalnim svojstvima glasova, a u drugome su planu njihova fonetska, tj. akustička i artikulacijska svojstva. Insistirali smo na onim svojstvima fonema po kojima se oni određuju kao fonološke jedinice, a to su razlikovna obilježja.
Ta razlikovna obilježja podijelili smo na odsječna (segmentna) i nadodsječna (suprasegmentna), s tim da se nadodsječna razlikovna obilježja promatraju na razini riječi i na razini rečenice. Na razini riječi to su naglasak (akcent) i dužina (kvantiteta), a na razini rečenice rečenični naglasak, rečenična stanka i rečenična melodija. Posebnu smo pozornost posvetili raspodjeli (distribuciji) fonema i ograničenjima u toj raspodjeli. Posljedice distribucijskih ograničenja, ili tzv. glasovne promjene, tumačimo kao morfonološke, tj. kao promjene koje su izazvane morfološkim razlozima. U području morfologije, tj. u području posvećenome tvorbi i ulozi oblika riječi, insistiramo na pojmu morfema kao najmanje jezične jedinice koja ima i ustrojstvo izraza i ustrojstvo sadržaja te na razlici između oblikotvornih morfema (tj. morfema kojima se tvore oblici riječi) i rječotvornih morfema (tj. morfema kojima se tvore). ...
Prekrštavali su sve osim volova
/ O Talijanskoj upravi u Istri i Dalmaciji 1918.-1943. /
Iz Predgovora, dr.sc. Nevio ŠETIĆ
Tijekom posljednja dva stoljeća europska je povijest snažno obilježena procesom nastanka modernih nacija i država, ali također i grčevitom borbom, često vrlo nepravednom i osvajački usmjerenom, oko određivanja nacionalnih i državnih područja. Hrvatsko nacionalno područje također je bilo ugrožavano.
Takvo je nastojanje doživjelo vrhunac u velikosrpskoj agresiji početkom 90-tih godina prošloga stoljeća, kada su Srbija i Crna Gora, u zajedništvu s Jugoslavenskom narodnom armijom i uz oslonac na srpsku nacionalnu manjinu u Hrvatskoj, pokušale okupirati i trajno amputirati dio hrvatskoga nacionalnoga područja.
Smisao svih tih agresija i okupacija, uvijek je bio usmjeren na prisvajanje dijela hrvatskoga nacionalnoga područja i na brisanje i potiskivanje hrvatskoga nacionalnoga i kulturnoga identiteta, što je snažno utjecalo na dezintegraciju hrvatske nacije i onemogućavalo nastanak samostalne države Hrvatske.
U stvari, time se Hrvatima onemogućavalo ostvariti temeljno ljudsko i nacionalno pravo i oživotvorenje prava na samoodređenje kao visokog civilizacijskog dosega i suverenoga prava koje pripada svakome narodu…U vrijeme represivnog fašističkog režima bila je zabranjena uporaba hrvatskoga jezika u javnim ustanovama, školama i sudovima. Također je bilo zabranjeno tiskanje knjiga i novina na hrvatskome jeziku, čak se i fizički uništavalo tiskare i palilo hrvatske knjige, a zatvarane su bile sve hrvatske škole i čitaonice. Spomenimo također kako je u Istri već 1920. spaljen Narodni dom u Puli, a godine 1921, planulo je južnoistarsko selo Šegotići.
Usto je fašistički vlastodržac sustavno zlostavljao puk, osuđivao «sumnjive Hrvate» na konfinaciju, obično negdje na jug Italije....
