![]() |
|||||
|---|---|---|---|---|---|
|
7000 godina perzijske umjetnosti Lakota iyap
|
Lakota iyapi Piše Marko KOVAČIĆ Crne planine Južne Dakote. Osim na epizodu Alana Forda, ovaj geografski pojam podsjeća i na vedru pjesmu koju je pjevala Doris Day u filmu Ukroćena goropadnica u ulozi Calamity Jane, pjesmu o prekrasnoj indijanskoj zemlji koju ona voli i gdje je izgubila srce. Indijanci spomenuti u pjesmi izgubili su mnogo više. Dakota, lakota i nakota su tri narječja istog nestandardiziranog jezika. Taj jezik nema ni konačnog dogovorenog pravopisa, a nevolju zadaju nazali. Da li ih pisati po uzoru na poljski (a, e, i, o , u), da li dodati znak n nakon nazaliziranog samoglasnika (an, en...), slovo ń ili jednostavno n (an, en): dakle da li ‘velik' pisati taka, tanka, tańka ili tanka? Da li ‘tvrdo h' pisati kh, x ili h? Zasad je jedini odgovor da je to svejedno. Velik dio prihvaćenog pisma blizak nam je jer je isto kao u nas: radi se naime o slovima č, ž i š. Nema dogovorenog standarda, a ni kontinuiteta između starog i mladog naraštaja. Stoga će ‘plavu boju' netko jednostavno napisati i izgovoriti to, netko thó, a netko thó. ‘Pas' će biti šunka ili šuká. Da, pas se doista kaže šunka. Vrhovno božanstvo Lakota je Wakhan thanka gdje je wakhan ‘energija' ili ‘moć' ili, po zapadnjačkim shvaćanjima, pridjev ‘svet', a thanka, tanka, thaka ili taka ‘velik'. ‘Sveti čovjek' ili ‘vrač' je wičaša wakhan. Tatanka ili tathaka riječ je za ‘bizona' pa ime Tatanka Iyotake zapravo znači Sjedeći Bizon a ne Bik Koji Sjedi, ali su bijelci u želji da ukrote Indijance ukrotili i njihova imena. U filmovima ćemo lako razabrati riječ wašté (‘dobro') i wašiču (‘bijelac'), pogotovo kad ga Indijanke u panici izvikuju grabeći djecu i bježeći, pa i pred dobronamjernim Dunbarom koji poslije postaje poznatiji kao ‘onaj koji pleše s vukovima', Šugmanitu Thaka Owači, gdje je šugmanitu thaka doslovno ‘veliki kojot', dakle ‘vuk'. Oko riječi wašiču postoji rasprava znači li ta riječ ‘kradljivac masti' gdje bi ‘mast' bila wašin, a ‘uzima' iču, no jezičari poriču takvu etimologiju. Negacija se tvori riječju šni, a budućnost pomoću kte...
|
|
|||